U foajeu Hrvatskoga narodnog kazališta u Zagrebu 17. rujna 2026. u 11 sati održat će se predstavljanje knjige Siniše Vukovića Operna ogrlica Jakova Gotovca u sklopu popratnog programa.
Sudionici
Snježana Banović, teatrologinja i sveučilišna profesorica
Antun Tomislav Šaban, glavni tajnik Hrvatskog društva skladatelja
Božo Župić, v. d. intendanta HNK-a Split
Željka Barišić Pulig, ravnateljica Opere HNK-a u Zagrebu, uime domaćina
Knjiga Operna ogrlica Jakova Gotovca sadrži među svojim koricama cjelokupnu historiografiju svih glazbeno-scenskih skladateljevih djela. Objavljena je u sklopu projekta Godine Ive Tijardovića i Jakova Gotovca u povodu 130. obljetnice njihovih rođenja, koju je službeno proglasio Grad Split, inače i nakladnik ovog izdanja. Zgodna je i koincidencija da se istodobno obilježavala i 130. obljetnica otvaranja kazališne zgrade u Zagrebu.
Za svako pojedino Gotovčevo glazbeno-scensko djelo Vuković je donio cjelokupnu povjesticu konkretnog djela: od praizvedaba u Zagrebu, preko svih potonjih premijernih inscenacija što su uslijedile s naglaskom na Split i Splitsko ljeto, odnosno gostovanja na Dubrovačkim ljetnim igrama, na Česmi u Vrlici (Ero s onoga svijeta) ili na Miljevačkom platou (Petar Svačić). Opere Kamenik i Dalmaro inscenirane su jedino u Zagrebu, dok je Đerdan praizveden u Komediji, a Petar Svačić u KD Vatroslav Lisinski.
Svaka je povjestica popraćena skrupuloznim navođenjem svih sudionika što su činili umjetnički tim: od dirigenta preko redatelja do najmanjeg solista u podjeli. Citirani su i kritički osvrti iz novina što su pratili (pra)izvedbe, kao i izvatke iz intervjuâ s važnim protagonistima. Knjiga je obilno ilustrirana fotografijama iz svih predstava, plakatima kao i inim faksimilima.
Iz Vukovićeva pogovora:
„Glisirajući po arhivima u kojima su, kao u matičnim ili župskim knjigama, bili pohranjeni ljetopisi s otajstvima opće operne predragocijenjenosti, izvlačio sam ono najvažnije, slagao faktografiju i zaokruživao priče o svakoj Gotovčevoj operi sebice: Morana, Ero s onoga svijeta, Kamenik, Mila Gojsalića, Đerdan, Stanac, Dalmaro i Petar Svačić. Susretljivost brojnih institucija stavilo mi je na raspolaganje golemu građu od koje je ovdje prenesen samo dio. A među dražim mi prilozima svakako je skladateljeva korespondencija, odnosno pisma čiji su adresati bili poznati Splićani ili društva s kojima je surađivao.
Pišući ovu knjigu želio sam sve ono najvažnije što se tiče opernog dijela Gotovčeva djela sabrati na jednome mjestu, stavivši među iste korice na dlan tekst koji će podjednako biti zanimljiv i znatiželjnom čitatelju ili čitateljici, a da istodobno bude koristan i struci koja se zaokuplja bilo teatrologijom bilo muzikologijom. Takav je, uostalom, i opus samoga Gotovca: pun folklornih elemenata preuzetih od naroda, ali i motiva i melodija sastavljenih i obrađenih na način vrhunskog meštra od zanata. Stoga onda i ona usputna egida na incipitu ovog libra: Od čeljadeta do puka, od šuplje kvinte do pikardijske terce…“
