Jakov Gotovac STANAC

STANAC

Autorski tim

Dirigenti

Ivo Lipanović, Josip Šego

Redatelj

Hrvoje Korbar

Scenograf

Zdravka Ivandija Kirigin

Kostimografkinja

Ana Fucijaš

Oblikovateljica svjetla

Vesna Kolarec

Koreografkinja

Petra Hrašćanec

Zborovođa

Luka Vukšić

Asistentica redatelja

Kristina Grubiša

Asistentica scenografkinje

Andrea Lipej

Asistentice kostimografkinje

Ana Trišler

Izrada kostimske rekvizite

Manuela Brcko

Ansambl predstave

Stanac

Ozren Bilušić, Berislav Puškarić

Đivo

Domagoj Dorotić, Roko Radovan

Danica

Marija Kuhar Šoša, Josipa Bilić, Maja Sremec (studijski)

Vlaho

Mario Bokun, Damir Klačar

Miho

Marin Čargo, Josip Galić

Koza

Maruška Aras

Plesači

Matej Đurđević, Roko Farkaš, Eva Kocić, Maja Petani, Dora Sarikaya, Ante Vukov

ORKESTAR I ZBOR OPERE HRVATSKOGA NARODNOG KAZALIŠTA U ZAGREBU

Koncertne majstorice

Mojca Ramušćak, Vlatka Peljhan

Umjetnička voditeljica opernog studija

Nina Cossetto

Korepetitori

Vjekoslav Babić, Helena Borović, Ante Sladoljev

Inspicijentice

Aleksandra Ćorluka, Zrinka Petrušanec

Šaptačica

Marija Dražančić

Jedan od najvećih domaćih opernih skladatelja, Jakov Gotovac, krajem pedesetih godina prošloga stoljeća napisao je u suradnji s libretistom Vojmilom Rabadanom opernu jednočinku Stanac prema Držićevoj komediji Novela od Stanca. Kroz djelo koje sâm Gotovac označava kao operni scherzo, slijedi se radnja dubrovačke renesansne komedije napisane 1550. godine, koju je Držić smjestio u vrijeme poklada, vrijeme u kojem je sve moguće. Nastala po uzoru na talijanske renesansne scenske maskerate, Držićeva je pastorala obojena dubrovačkim lokalnim koloritom, kojega je nosilac glavni lik, seljak Stanac. Naivni starac povjeruje maškarama prerušenim u vile kako će ga pomladiti i spreman je za takvo što dobrano platiti. Prozno djelo protkano elementima pastorale i farse s vilinskim plesovima i folklorom što dočarava atmosferu dubrovačke pokladne noći, autori opere u potpunosti su prenijeli u glazbeno-scensko djelo. Opera je komorna karaktera, a završava otkrivanjem maškara koje se prevarenu Stancu ispričavaju za neslanu šalu i bogato ga nagrade. Opera je bila praizvedena 1959. godine u Hrvatskome narodnom kazalištu u Zagrebu, a zatim je na istoj sceni izvođena zajedno s jednočinkom Dalmaro u jednoj večeri pod naslovom Jadranska duologija. Ovom premijernom izvedbom u atriju Klovićevih dvora pod ravnanjem Ive Lipanovića u režiji Hrvoja Korbara, zagrebačka Opera nastavlja s prezentacijom najboljih djela domaće operne literature kojima obogaćuje svoj repertoar.