Orfej i Euridika
Operu Orfej i Euridika skladao je Christoph Willibald Gluck prema libretu Ranierija de Calzabigija i ona pripada žanru azione teatrale, što podrazumijeva operu na mitološku temu s refrenima i plesom.
Djelo je praizvedeno u bečkome Burgtheatru 5. listopada 1762. u nazočnosti carice Marije Terezije. Orfej i Euridika bila je prva Gluckova reformska opera, u kojoj je pokušao zamijeniti kompleksnost radnje i pretjerano složenu glazbu opere serie s plemenitom jednostavnošću, i glazbenom i dramskom.
Djelo je temeljeno na mitu o Orfeju i Euridiki, priči koja govori o ljubavi i gubitku, ali i o tome koliko je netko spreman žrtvovati se za svoju ljubav. Orfej dokazuje da u ljubav i osjećaje treba vjerovati, čak i kada se to čini zaista nemogućim jer prkosi zakonima života i smrti.
Opera je ostala najpopularnije Gluckovo djelo i bila je jedna od najutjecajnijih za sljedeće generacije skladatelja. Varijacije radnje koju je on obradio - podzemna spasilačka misija u kojoj junak mora kontrolirati ili prikrivati svoje osjećaje, mogu se naći u Mozartovoj Čarobnoj fruli, Beethovenovom Fideliju, Wagnerovu Rajnininu zlatu.
Kakav je naš suvremeni Orfej?
Naš suvremeni Orfej je čovjek koji traži smisao u trenutnome besmislu, u njegovim mislima odzvanja da strah grize ljudsku dušu. Njegovo iskušenja danas nisu zle furije koje mu sisaju krv, nego ljudski pogledi koji ga poput porote propituju i prosuđuju. Njihovi jezici i misli su ono što truje njegovu vjeru – vjeru u to da on uistinu može nadjačati samoga sebe… (Anica Tomić, redateljica)
ORFEJ I EURIDIKA
Azione teatrale per musica u 3 čina
Libreto: Ranieri de’ Calzabigi
Dirigent: Josip Šego
Redateljica: Anica Tomić
Kostimografkinja: Doris Kristić
Scenografi: Anica Tomić, Ivan Lušičić – Liik
Oblikovatelj svjetla i videa: Ivan Lušičić – Liik
Praizvedba 5. listopada 1762. u Beču
Premijera 23. travnja 2021.
Osobe:
ORFEJ / Dubravka Šeparović Mušović
Martina Menegoni (studijska uloga)
EURIDIKA / Valentina Fijačko Kobić
Marta Schwaiger (studijska uloga)
AMOR / Ivana Lazar
Vokalni oktet Zbora HNK u Zagrebu / Tomica Blažina, Antonio Brajković, Mario Bokun, Tamara Cipek, Dario Ćurić, Mia Domaćina, Siniša Galović, Iva Juras, Mima Karaula, Tena Lebarić Rašković, Marija Posavac, Robert Palić
U predstavi su korišteni citati Augusta Strindberga, Petera Sloterdijka, Friedricha Schillera, Rainera Wernera Fassbindera, Stanisława Lema, Wisławe Szymborske, T. S. Eliota, Rainera Marie Rilkea, Paula Valéryja
ORKESTAR OPERE HRVATSKOGA NARODNOG KAZALIŠTA U ZAGREBU
Koncertne majstorice / Vlatka Peljhan, Mojca Ramušćak
Umjetnička voditeljica opernog studija Nina Cossetto
Korepetitori / Vjekoslav Babić, Helena Borović i Silvana Čuljak
Inspicijentice / Aleksandra Ćorluka, Zrinka Petrušanec
Šaptačica / Marija Dražančić
Predstava se izvodi na talijanskom izvorniku uz prijevod Maje Winkler
