Slavoj Žižek Antigona

Antigona

Kreativni tim

Redateljica

Angela Richter

Dramaturginja

Mirna Rustemović

Scenograf

Petar Baur

Kostimograf

Silvio Vujčić

Video

Jonas Link

Oblikovatelj zvuka

Bojan Gagić

Asistentica kostimografa

Ana Mikulić

Asistentice redateljice

Vedrana Klepica, Morana Novosel

Prijevod s engleskoga jezika

Patricija Vodopija

Asistentica scenografa

Andrea Lipej

Dijelovi Sofoklove Antigone u prijevodu

Lade Kaštelan

Ansambl predstave

Antigona

Ismena

Kreont

Hemon

Stražar

Zborovođa

Tiresija

Zbor

Inspicijent

Roko Grbin

Šaptačica

Višnja Kiš

Zbor Opere HNK u Zagrebu

Zborovođa

Glazbena korepetitorica

Nina Cossetto

Praizvedba 19.listopada 2019.

Redateljica: Angela Richter

Koprodukcija s Théâtre de Liège i Emilia Romagna Teatro Fondazione

Moja zamisao bila je jednostavna: obraditi Sofoklovu verziju kao zasebnu krhotinu razbijena vrča i nadopuniti je ostalim krhotinama, u nadi da je kroz taj proces moguće spoznati nekakvu istinu. (Slavoj Žižek)

Novom obradom klasičnoga kazališnog predloška Slavoj Žižek poseže za načelom trojstva; u smislu: triás — načelo trojedinstva teza-antiteza-sinteza. U svojoj verziji Antigone, koju skicira kao etičko-političku vježbu u stilu Brechtovih didaktičkih komada, Žižek nudi tri moguća kraja tragedije, ostavljajući gledateljima slobodu u donošenju odluke o sudbini suvremene Antigone. Sistematična analiza Europe kao današnjeg sustava otvara pogled na krizu eura, izbjegličku krizu, Brexit, politiku stezanja remena, na zaoštravanje graničnih režima, podizanje ograda i izolaciju, na razne infiltracije i fake news — pogled na svijet u kojemu postoji prijetnja od raspada Europe. Kazališna se večer s Antigonom tome zlokobnom scenariju želi suprotstaviti paneuropskim odgovorom. Slavoj Žižek bavi se pitanjem: Kakva bi (i koja?) Antigona mogla pravedno (objektivno) prosuditi uvjetovanosti našega vremena?

Za Antigonu se može činiti da oscilira između dvaju ekstrema; tradicionalnoga i fundamentalnoga, bezuvjetno inzistirajući na simboličkom zahtjevu, pozivajući se na običaje i stare zakone bogova.

U ovome post-političkome svijetu čije je definirajuće obilježje konsenzus, je li jedina mogućnost otpora ona tradicionalistička (s grčevitim držanjem za prošlost i odbijanjem prihvaćanja neizbježnosti novoga globalnog neoliberalnog poretka) ili ona fundamentalistička? Kako je pobuna više uopće moguća? Svojim redateljskim uprizorenjem Angela Richter želi potaknuti na razmišljanje o načinu na koji bi bilo moguće ponovno probuditi političko u obliku politike onih bez glasa, u Europi krize i prevrata. Ovom praizvedbom zagrebački se HNK afirmira kao jedno od središta europske kazališne inovativnosti.

Slavoj Žižek (1949.), slovenski filozof i pisac, rođen u Ljubljani, poznat po doprinosu na području političke teorije, teorije filma i teorijske psihoanalize. Međunarodno priznanje postigao je kao socijalni teoretičar poslije objavljivanja prve knjige The Sublime Object of Ideology, postavši jedan je od poznatih svjetskih intelektualaca i filozofa. Stariji je istraživač na Institutu za sociologiju i filozofiju u Ljubljani te profesor na prestižnoj European Graduate School, a često i gostujući profesor na prestižnim engleskim i američkim sveučilištima. Antigona je njegovo prvo dramsko djelo.

Angela Richter (1970.), rođena je u Ravensburgu, a studij kazališne režije završila je na Akademiji za glazbu i kazalište u Hamburgu, gdje je 2006. osnovala kazalište Fleet Street koje je i vodila do 2010. Bila je stalna redateljica u kölnskome Schauspiele. U svojim režijama koristi se raspravama o određenim temama, povezujući različite medije u sklopu kazališne predstave. Godine 2014. pokrenula je veliki projekt s njemačkom televizijom WDR, koji prati život i rad digitalnih disidenata. Uprizorenje Žižekove Antigone prva je njezina režija u zagrebačkome HNK.

Vezane novosti

Drama