William Shakespeare Mjera za mjeru 140 min

Mjera za mjeru

Autorski tim

Redatelj

Ivan Plazibat

Dramaturginja

Ivana Vuković

Scenografkinja

Tea Truta

Kostimografkinja

Petra Pavičić

Skladatelj

Damir Šimunović

Scenski pokret

Damir Klemenić

Operater kamere

Luka Ivić

Oblikovateljica svjetla

Vesna Kolarec

Jezična savjetnica

Ines Carović

Asistentica redatelja

Mirta Mikloušić

Asistentica kostimografije

Eva Karakaš Bedrina

Asistentica scenografkinje

Tea Pintar

Asistenti dramaturginje

Petra Pleše, Ana Perković, Petra Vuraić (volonterka, studentice ADU)

Prijevod

Josip Torbarina

Ansambl predstave

Vojvoda

Goran Grgić

Isabella

Olga Pakalović

Angelo

Dean Krivačić

Claudio

Filip Vidović

Escalus

Siniša Popović

Gospa Grebena

Lana Barić

Giulietta

Iva Jerković Oreški

Gđa. Lakat

Iva Mihalić

Mariana

Luca Anić

Brigita

Jelena Otašević Babić

Liza Lezi

Tesa Litvan

Pjena

Marin Klišmanić

Lakat

Marin Stević

Pompej

Silvio Vovk

Lucio

Ivan Colarić

Tamničar

Slavko Juraga

Bernadin, Fratar

Dušan Bućan

-

Inspicijent

Antonio Mrzlić

Šaptačica

Danijela Zobunđija

Premijera

07.06.2024

Predstavom Mjera za mjeru redatelj Ivan Plazibat nastavlja istraživati prostor između kazališta i filma, suigre između objektivne stvarnosti i subjektivnog osjećaja.
U sjajnoj interpretaciji glumačkog ansambla zagrebačkoga HNK-a, lako će se učiniti kao da putujemo kroz vrijeme, između 17. i 21. stoljeća Shakespeareove svevremenske komedije. Jedno od najintrigantnijih djela Williama Shakespearea izvest će ponajbolje glumačke snage Drame HNK u Zagrebu: Goran Grgić, Siniša Popović, Olga Pakalović, Ivan Colarić, Filip Vidović, Lana Barić, Iva Jerković Oreški, Luca Anić, Slavko Juraga, Dušan Bućan, Silvio Vovk, Iva Mihalić, Marin Klišmanić, Marin Stević, Jelena Perčin, Tesa Litvan i gostujući glumac Dean Krivačić.

Uz glavnu liniju radnje koja ostaje Shakespeareova i koja se bavi pitanjima moći, nasilja i pravde, dramaturški i izvedbeno smo razvijali liniju pozadinskih priča sporednih likova komada, i to u prvom redu ženskih likova. Naime, kada je pisan, žene su mogle biti označene u društvu samo kao djevice, supruge i udovice, a kad to nisu onda preostaje samo da su lake žene. Ili časne sestre, kao glavna junakinja Isabella. Dali smo glasove tim ženama i zanimalo nas je što imaju reći o svojim društvenim pozicijama i pravima, a posebno o braku kao ekonomskoj transakciji kako je postavljen kod Shakespearea u ovom komadu, govori Ivan Plazibat kojeg zanima što se događa kada stvarnost 21. stoljeća uđe u Shakespearea kroz sporedne likove i na koji način tada izvedba postaje kazališno i društveno samosvjesnom.

Djelo je praizvedeno 1604. u Londonu te balansira između tragedije i komedije te postavlja niz pitanja o moralu, korupciji, vlasti, žrtvovanju, mjeri kojom mjerimo i prosuđujemo i sebe i druge. Predstava je drska interpretacija u kojoj se kombiniraju originalni tekst i glumačke improvizacije te koja istovremeno može nasmijati i prestrašiti, uzbuditi i naljutiti. Ovo je predstava koja prelazi iz pučke komedije u ozbiljan društveni komentar, izvedba koja propituje kako se moć nerijetko prelama nad naivnim mladićima i ženama koje traže svoj prostor emancipacije.