Gioachino Rossini Seviljski brijač 170 min

Seviljski brijač

Kreativni tim

Dirigent

Andreas Gies

Redatelj

Krešimir Dolenčić

Scenograf

Dinka Jeričević

Kostimografkinja

Ana Gecan Savić

Oblikovatelj svjetla

Deni Šesnić

Asistentica redatelja

Marta Tutiš

Asistentica kostimografa

Andrea Kuštović

Scenski pokret

Mateja Pučko-Petković

Prijevod libreta

Jasna Žarić

Zborovođa

Luka Vukšić

Ansambl predstave

FIGARO

Ljubomir Puškarić

ROSINA

Iva Krušić

ALMAVIVA

Antonio Gares

BARTOLO

Ozren Bilušić

BASILIO

Siniša Štork

BERTA

Josipa Gvozdanić, Josipa Bilić, Nikolina Hrkać (studijski)*

FIORELLO

Marin Čargo, Benjamin Šuran*

ZAPOVJEDNIK STRAŽE

Marin Čargo, Benjamin Šuran*

* stipendisti HNK

ORKESTAR I ZBOR OPERE HRVATSKOGA NARODNOG KAZALIŠTA U ZAGREBU

Inspicijentice

Aleksandra Ćorluka , Zrinka Petrušanec

Šaptačice

Marija Dražančić

Koncertni majstori

Mojca Ramušćak, Vlatka Peljhan

Čembalo

Mario Penzar

Gitara

Antonio Mrčela

Korepetitori

Vjekoslav Babić, Helena Borović, Nina Cossetto

Kad je Gioachino Rossini početkom 19. stoljeća uz pomoć libretista Cesarea Sterbinija posegnuo za Figarom, nije ga omelo to što su ga već uglazbili Paisiello i Mozart. Stvorio je djelo koje i danas odiše zdravom komikom i svježinom pokazujući svu genijalnost i majstorstvo svojeg autora. Opera blistava glazbenog humora doživjela je ono što joj je 1822. godine predvidio Ludwig van Beethoven kad je autoru čestitao riječima: „Dok bude postojala talijanska opera, to će se djelo izvoditi!” Iako je praizvedba u Rimu 1816. godine zbog niza apsurdnih nezgoda bila katastrofalna, djelo je već nakon druge izvedbe u Bologni počelo doživljavati munjevit svjetski uspjeh i postalo jedna od najpopularnijih opera svih vremena. Kao glazbeni autor vrlo slobodnog shvaćanja tradicije, Rossini je unio nov glazbeni izraz u tada još konvencionalnu talijansku operu te scenskim realizmom označio novo razdoblje u povijesti opere. Ne govori se uzalud da bi svaka operna kuća na repertoaru stalno trebala imati Seviljskog brijača. Jer ta opera ne prestaje privlačiti stalnu opernu publiku magijom svojih glazbenih i scenskih bravura, a humorom i zdravom životnom filozofijom razbija predrasude o nerazumljivosti operne umjetnosti te je stoga privlačna i najmlađoj opernoj publici.

Opera