Predstava se održava uz predočenje EU digitalne COVID potvrde.
Državno akademsko kazalište Crvena baklja
Anton Pavlovič Čehov
TRI SESTRE
Redatelj – Timofej Kuljabin
Scenograf – Oleg Golovko
Oblikovatelj svjetla – Denis Solncev
Asistentica redatelja – Natalia Jaruškina
Instuktor znakovnog jezika – Galina Niščuk
Savjetnici za kulturu osoba oštećena sluha – Veronika Koposova, Tamara Šatula
Cast:
Andrej S. Prozorov – Aleksej Mežov
Nataša, njegova žena – Valeria Kručinina
Njegove sestre :
Olga – Irina Krivonos
Maša – Darija Emeljanova
Irina – Anastasija Kosenko
Fjodor I. Kuligin, učitelj, Mašin suprug – Denis Frank
Aleksandar I. Veršinjin, potpukovnik, zapovjednik bitnice – Pavel Poljakov
Nikolaj L. Tuzenbah, barun, poručnik – Anton Vojnalovič
Vasilij V. Saljonij, kapetan II. klase - Konstantin Telegin
Ivan R. Čebutikin, vojni liječnik – Andrej Černjih
Aleksej P. Fedotik, potporučnik – Viktor Ščekoldin
Vladimir K. Rode, potporučnik – Sergej Bogomolov
Ferapont, stražar u Zemaljskoj upravi – Sergej Novikov
Anfisa, dadilja – Elena Drinevskaja
Izvodi se na znakovnom jeziku uz titl
Trajanje oko 4 sata i 15 minuta, s tri stanke
O predstavi
Čehovljeva remek-djela, poput Galeba, Ujaka Vanje, Tri sestre i Višnjika, izvođene su diljem svijeta, na različitim jezicima, u različitim kulturnim i društvenim miljeima, no, scenska priča Čehovljevih drama nije povezana samo s prijevodima na engleski, njemački, japanski i druge jezike. Europski redatelji u njegovim su tekstovima tražili bliskost s dramama apsurda, dok su u Rusiji uglavnom tražili zajedničko tlo različitih žanrova, prijelaze iz komedije u tragediju.
Predstava Tri sestre Timofeja Kuljabina u novosibirskome kazalištu Crvena baklja može se nazvati klasičnom; redatelj ne dopisuje tekst, niti uvodi nove likove, čak je i prenošenje radnje u sadašnjost vrlo konvencionalna. No, metoda koju je redatelj odabrao, a to je potpun izostanak zvučne riječi jer prevodi djelo na ruski znakovni jezik, pruža publici posve nov pogled na dobro poznatu priču. Paradoksalno, nesposobnost da se čuju, što se inače pripisuje junacima drame Tri sestre, u ovoj izvedbi nestaje, niti jedan redak ne ostaje visjeti u zraku. Novi uvjeti postojanja zbližavaju likove, ali ih pri tome izrezuju iz vanjskog svijeta.
Redateljska bilješka
Sukob Čehovljeve drame govori o nekoj zatvorenoj zajednici inteligentnih obrazovanih ljudi, dugo vremena zarobljenih u čudnome gradu. U početku naša predstava nije imala nikakav društveni podtekst, ali s obzirom da se pojavila ovako osmišljena, nema smisla odupirati se mogućnosti i drugoga tumačenja.
Osobe oštećena sluha se izlaskom preko kućnoga praga zatiču u vanjskome okruženju, što se poklapa s osjećajem kako je vanjski svijet čudan, čak i neprijateljski nastrojen prema njima, jer nije organiziran za njih. Ne bih želio da se znakovni jezik u ovoj izvedbi percipira kao inkarnacija metafore dijaloga gluhih, što slijedi popularnu misao kako se Čehovljevi likovi međusobno ne čuju. Jer zapravo se ispostavlja upravo suprotno: ako osoba oštećena sluha ima što reći, ona zasigurno mora imati kome uputiti svoje riječi i biti sigurna da je primatelj vidi. Slavni Čehovljev podtekst u ovakvoj izvedbi gubi značaj, iako ostaje u tekstu, ali mu treba naći vrlo precizno mjesto na pozornici. (Timofej Kuljabin)
