Koprodukcija Dubrovačkih ljetnih igara, Kazališta Marina Držića i Hrvatskoga narodnog kazališta u Zagrebu u sklopu projekta K-HNK
Prijevod i adaptacija: Morana Čale
Redatelj: Krešimir Dolenčić
Scenograf: Stefano Katunar
Kostimografkinja: Željka Franulović
Skladatelj: Stanko Juzbašić
Savjetnik i suradnik za glazbu Dubrovnika i Dalmacije: Vicko Dragojević
Oblikovatelj svjetla: Marko Mijatović
Asistentica redatelja: Roza Jurić
Asistentica scenografa: Marta Dolenčić
Asistentica kostimografkinje: Ana Roko
Jezični savjetnik: Maro Martinović
Operater zvuka: Marin Lucianović
Inspicijentica: Anita Bubalo
Ansambl predstave
Patrun Tonko, vlasnik ribarice: Joško Ševo
Gospođa Pavle, žena patruna Tonka: Ksenija Prohaska
Luce, djevojčica, sestra patruna Tonka: Nika Lasić
Đivo, mladi ribar: Bojan Beribaka
Baldo, mladić, brat patruna Tonka: Nikola Radoš
Patrun Nikša: Borko Perić
Gospođa Made, žena patruna Nikše: Angela Bulum
Ore, djevojčica, sestra gospođe Made: Nika Matušić
Franica, druga djevojčica, sestra gospođe Made: Nikolina Prkačin
Gospar Vice, ribar: Boris Matić
Duje, barkariol: Stipe Radoja
Šiško, zamjenik kancelara Kaznenog suda: Marjan Nejašmić Banić
Zdur, glasnik Kaznenog suda: Branimir Vidić Flika
Vlaho / Kanjac: Maro Drobnić
Mol: Luka Bokić
Fra Božo: Božo Petric
Dramatičar iz Venecije Carlo Goldoni reformirao je talijansku komediju tako što je umjesto tradicionalne komedije dell’arte s maskiranim likovima i improvizacijom u svoja djela uveo realistične likove, čvrsto strukturiranu radnju i razgovorni jezik. Jedno od njegovih najpoznatijih djela, Ribarske svađe iz 1762. godine, često se izvodilo, a u hrvatskim kazališnim produkcijama prilagođavano je lokalnom jeziku.
U novom čitanju klasičnog djela naglasak se stavlja na društveni kontekst koji oblikuje ženski identitet, a svakodnevni životi i ljubavni odnosi ribara i njihovih žena, ljubomora, tračevi i prepirke samo su neke od tema u kojima dolazi do izražaja vibrantnost Goldonijeva rukopisa. Duhovitim dijalozima i temperamentnim svađama začetnik moderne talijanske komedije vjerno prikazuje mentalitet i strasti „običnih ljudi” spajajući prošlo, sadašnje i buduće vrijeme.
Premijerna izvedba u parku dubrovačke Umjetničke škole poslužila je kao podsjetnik na tradiciju igranja toga komada na različitim ambijentalnim lokacijama. Zajednička predstava Dubrovačkih ljetnih igara, Kazališta Marina Držića i Hrvatskoga narodnog kazališta u Zagrebu bit će u sezoni 2025./2026. izvedena i na pozornici Drame zagrebačkoga HNK-a.
Morana Čale prilagodila je ovaj klasični komediografski naslov dubrovačkom lokalnom idiomu za predstavu u režiji Krešimira Dolenčića.
