Gostovanje Jugoslovenskog dramskog pozorišta iz Beograda
Ljubomir Simović
PUTUJUĆE POZORIŠTE ŠOPALOVIĆ
Režija, scenografija, izbor glazbe: Jagoš Marković
Kostimografija: Lana Cvijanović
Scenski govor: Ljiljana Mrkić Popović
Oblikovanje svjetla: Dejan Draganov
ANSAMBL PREDSTAVE
Vasilije Šopalović - DRAGAN BJELOGRLIĆ
Jelisaveta Protić - JASNA ĐURIČIĆ
Filip Trnavac - MARKO JANKETIĆ
Sofija Subotić - JOVANA BELOVIĆ
Drobac - NENAD JEZDIĆ
Gina - ANITA MANČIĆ
Blagoje Babić - LJUBOMIR BANDOVIĆ
Simka - SANJA MARKOVIĆ
Majcen - IRFAN MENSUR
Milun - MILOŠ SAMOLOV
Dara - MILICA SUŽNJEVIĆ
Tomanija - MIONA MARKOVIĆ
Građanke - ANA LEČIĆ, TEODORA TOMAŠEV, TARA MILUTINOVIĆ, VANJA RADIVOJEVIĆ, NAĐA RISTIĆ
Premijera je održana na Sceni Ljuba Tadić Jugoslovenskoga dramskog pozorišta 8. ožujka 2020.
Predstava Putujuće pozorište Šopalović sudjelovala je na 25. jugoslovenskom pozorišnom festivalu u Užicu, gdje je osvojila Nagradu publike (ocjena 4.95), dok je Nagradu Ardalion za epizodnu ulogu stručni žiri dodijelio Sanji Marković za ulogu Simke uz obrazloženje: Njezina je Simka ostvarena na inovativan način koji je otkrio nove slojeve toga lika.
O PREDSTAVI
Povijesno i zbiljsko isprepliću se i sukobljavaju s mitološko-sudbinskim određenjem čovjeka na ironijskoj ravni, upravo onako kako Northrop Frye sagledava književnost 20. stoljeća, od Kafke i Joycea do Becketta i Ionesca. U sudaru ovih dvaju suštinskih određenja, čovjek postaje žrtvom, dok ironiju ljudskoga života karakterizira, između ostaloga, i lik tipične žrtve koja, usprkos pripisanoj krivnji, neumitnošću povijesnih procesa (koji održavaju privid realističke stvarnosti), ostaje u mitološkom kontekstu nevino žrtveno janje, odnosno tipski lik koji se u starogrčkoj drami naziva pharmakos. Pharmakos je istobno i nevin i kriv. Nevin je zato što su konsekvence za njegove postupke nesrazmjerne postupcima, a kriv zato što je pripadnik, kako to naziva Frye društvene krivnje, odnosno zato što živi u svijetu u kojemu su nepravde neizbježan dio egzistencije. (dr. Jasmina Vrbavac).
Ljubomir Simović je rođen 2. prosinca 1935. u Užicu gdje je završio osnovnu i srednju školu, a jugoslavensku književnost i srpskohrvatski jezik je diplomirao na Filološkom fakultetu u Beogradu. Godine 1988. izabran je za dopisnoga, a 1994. za redovitog člana Srpske akademije nauka i umetnosti. Objavio je nekoliko zbirki poezije; Slovenske elegije, Veseli grobovi, Poslednja zemlja, Šlemovi, Uoči trećih petlova, Subota, Vidik na dve vode, Um za morem, Deset obraćanja Bogorodici Trojeručici hilandarskoj, Istočnice, Gornji grad, Igla i konac, Ljuska od jajeta, Tačka, Planeta Dunav, četiri drame; Hasanaginica, Čudo u Šarganu, Putujuće pozorište Šopalović i Boj na Kosovu, eseje, putopise i roman-kroniku Užice sa vranama.
Njegova su djela prevođena na brojne svjetske jezike, a drame, najviše Putujuće pozorište Šopalović, izvedene u Francuskoj, Švajcarskoj, Češkoj, Slovačkoj, Poljskoj, Kanadi, Sloveniji, Makedoniji, Južnoj Koreji, Japanu, Kolumbiji, Turskoj, Maroku.
Dobitnik je brojnih književnih i kazališnih nagrada.
Jagoš Mrković je jedan od najistaknutijih suvremenih srpskih kazališnih redatelja. Kazališnu režiju je diplomirao na Fakultetu dramskih umjetnosti u Beogradu 1987.
Režirao je više od 50 predstava u domovini i inozemstvu, a među najznačajnije se ubrajaju se: Gospođa ministarka Nušića, Hasanaginica Ogrizovića, Antigona Sofokla, Ožalošćena porodica Nušića, Pepeljuga Rossinija, Figarov pir Mozarta (Narodno pozorište, Beograd); Čudo u Šarganu Simovića, Vrat od stakla Srbljanović, Tako je (ako vam se tako čini) Shakespearea, Uobraženi bolesnik Molièrea, Sumnjivo lice Nušića, Skup Držića (JDP, Beograd); Porodične priče Srbljanović, Gospoda Glembajevi Krleže, Jesenja sonata Bergmana (Atelje 212); Kate Kapuralica Stullija, Decameron Boccaccia (Narodno pozorište, Sombor); Lukrecija iliti Ždero nep. autora (Pozorište na Terazijama); Galeb Čehova, Filumena Marturano De Filippa, Carmen Bizeta (HNK Ivana pl. Zajca, Rijeka); Lukrecija o’bimo rekli Požeruh nep. autora (Riječke ljetnje noći); Učene žene Molièrea (HNK Split); Čarapa od sto petlji Komadine (Beogradsko dramsko pozorište); Tartuffe Molièrea, Hekuba Držića(Crnogorsko narodno pozorište); San ivanjske noći Shakespeare (Kazalište Boško Buha). Za jubilej Kraljevskoga dramskog kazalište Dramaten u Stokholmu postavio je Kraljicu Christinu Strindberga. Bio je prvi reditelj iz Srbije koji je poslije ratova devedesetih režirao na Dubrovačkim ljetnim igrama, 2014., Shakespeareove Romea i Juliju. Za svoj rad dobio je više od pedeset strukovnih, festivalskih i državnih nagrada od kojih se izdvajaju: Nagrada Bojan Stupica, Nagrada oslobođenja Beograda, Trinaestojulska nagrada, Nagrada za svekupan doprinos stvaralaštvu Crne Gore, Nagrada grada Podgorice, Nagrada Mića Popović, nekoliko nagrada Zlatni ćuran i Ardalion, Sterijine nagrade, Nušićeva nagrada. U Bugarskoj je održan festival Balkan čita Jagoša u sklopu kojega su četiri reditelja režirala njegov tekst Govornica.
***
Drama Ljubomira Simovića Putujuće pozorište Šopalović, praizvedena je na sceni Jugoslovenskoga dramskog pozorišta 1985. godine u režiji Dejana Mijača.
Jugoslovensko dramsko pozorište, 10. listopada 1985.
Predstava je izvedena 123 puta, a vidjelo ju je gotovo 65.000 gledatelja. Igrana je pet sezona i gostovala je širom bivše države te u inozemstvu. Osvojila je brojne nagrade, poslije praizvedbe, komad je postavljen dvadeset pet puta u mnogim kazalištima bivše države i više od 100 puta u različitim europskim zemljama i diljem svijeta.
Redatelj - Dejan Mijač
Dramaturg - Nenad Prokić
Sceonograf - Miodrag Tabački
Kostimograf - Božana Jovanović
Kompozitori - Braća Vranešević
Scenski pokret - Ferid Karajica
PODJELA:
Majcen - BRANKO CVEJIĆ
Milun - MILO MIRANOVIĆ
Drobac - GOJKO ŠANTIĆ
Blagoje Babić - MIHAILO JANKETIĆ
Gina - BRANKA PETRIĆ
Simka - LJILJANA MEĐEŠI
Dara - GORDANA PAVLOV
Tomanija - MILENA VUJISIĆ
Vasilije Šopalović - MILOŠ ŽUTIĆ
Jelisaveta Protić - ĐURĐIJA CVETIĆ
Sofija Subotić - JASMINA RANKOVIĆ
Filip Trnavac - MILAN GUTOVIĆ
Građanke - SLAVICA ZUBANOVIĆ, DANICA MARKOVIĆ, LJUBICA ŠĆEPANOVIĆ, MIROSLAVA VAJDIĆ, VERA OPANČAREVIĆ, RATISLAVA MILOSAVLJEVIĆ, RADMILA NINKOVIĆ, MILKA ODALOVIĆ