Ako je uopće postojao, španjolski plemić Don Juan Tenorio vjerojatno ni u snu nije mogao zamisliti da će postati junak mnogobrojnih umjetničkih djela i sinonim za vječnog zavodnika. U svijet umjetnosti početkom 17. stoljeća uveo ga je njegov sunarodnjak Tirso de Molina pišući o njemu u drami Seviljski zavodnik i kameni gost. Priču o zavodniku žena i oskvrnitelju umrlih, u to vrijeme posve uobičajenoj temi, preuzeo je i jedan od najvećih dramatičara francuske i svjetske dramske literature Jean-Baptiste Poquelin Molière koji je praizveo svoju komediju Don Juan ili Kamena gozba 1665. godine. Smjestivši radnju na Siciliju, Molière se poziva na svojega španjolskoga kolegu i na legende o vječnom zavodniku i prevarantu koje su kolale Pirenejskim poluotokom.
Rezultat toga je remek-djelo koje danas jednako intenzivno intrigira kazališne autore diljem svijeta. Molièreov komad ima obilježja i komedije i tragedije, a njegov protagonist psihološki je iznimno slojevit lik. Svjestan svojih djela, on analizira, ironizira tuđe, ali i svoje postupke, ne boji se prelaska na mračnu stranu ljudskog postojanja, a tako postaje tragičan lik.
Don Juan je svoje prvo uprizorenje u Drami zagrebačkoga HNK-a doživio u sezoni 2022.⁄2023., i to u godini obilježavanja 400. obljetnice autorova rođenja.
Veliku dramsku ansambl-predstavu režirao je gost iz Sjeverne Makedonije Dejan Projkovski, a predstava je 2023. godine osvojila Nagradu hrvatskoga glumišta za najbolju predstavu u cjelini.
