Balet Hrvatskoga narodnog kazališta u Zagrebu i u novoj sezoni prikazuje baletno djelo nastalo prema literarnom predlošku, ovaj put baletnu inačicu kultnoga klasika Jane Austen Ponos i predrasude u koreografiji i režiji Lea Mujića na odabranu glazbu engleskih skladatelja različitih generacija. Priča o senzibilnoj, inteligentnoj i slobodoumnoj djevojci Elizabeth Bennet koja se, kao i njezine četiri sestre, mora udati za bogata muža, vodi kroz raskošne salone devetnaestostoljetne Engleske. Prema mišljenju mnogih teoretičara književnosti, radi se o neodoljivu i besprijekorno napisanu štivu, koje se čini idealnim predloškom za baletno djelo u koreografskom rukopisu Lea Mujića, a čije smo odlične prilagodbe klasika već imali prigodu gledati na našoj pozornici.
Danas je Jane Austen jedna od najčitanijih spisateljica svih vremena, prema čijim su književnim djelima napravljene brojne filmske adaptacije, ali tijekom života ona nije uživala slavu. Školovana, što ju je činilo drugačijom od brojnih žena njezina vremena, rano je počela pisati i objavljivati, prvo pod pseudonimom, a njezina djela bila su vrlo čitana i hvaljena od mnogih književnika poput, primjerice, Waltera Scotta. Njezino najpoznatije djelo do danas je prodano u nekoliko desetaka milijuna primjeraka diljem svijeta, a razlog tomu vjerojatno leži u činjenici da je Austen odlično osmislila svoje likove kao ljude od krvi i mesa, uvijek u konačnici vođene emocijama i zato su njezini likovi i zapleti inspiracija mnogim čitateljima i autorima različitih umjetničkih žanrova.
Iako se možda na prvi pogled čini kao običan ljubavni roman, Ponos i predrasude su puno više od toga što dokazuje činjenica da su nepresušno nadahnuće naraštajima čitatelja.
Svatko tko je posegnuo za ovom virtuozno napisanom knjigom, uživao je u vječnoj ljubavnoj priči simpatične i tople Elizabeth Bennet i kruto gordoga Darcyja, priči o pravoj ljubavi, obiteljima, varalicama i herojima te, naravno, ponosu i predrasudama.
Leo Mujić (1975.) je poslije završene baletne škole u Beogradu i slavne Béjartove škole u Lausannei, ostvario značajnu plesačku karijeru u mnogim europskim i svjetskim baletnim kazalištima. Sve više koreografirajući baletna djela, profilirao se kao autor zanimljiva suvremenog stila, koji ga je učinio zanimljivim za mnoga najpoznatija europska i svjetska baletna kazališta. U zagrebačkom Baletu od 2008. često gostuje; Idi vidi na glazbu J. S. Bacha, Tišina mog šuma inspirirana stihovima Dobriše Cesarića, Ana Karenjina prema slavnu Tolstojevu romanu i Gospoda Glembajevi, prvo baletno uprizorenje najslavnijega hrvatskog dramskog teksta Miroslava Krleže.
