HNK - LICITARSKO SRCE / NONICE

Krešimir Baranović / Tena Novak Vincek — Maša Kolar LICITARSKO SRCE / NONICE

LICITARSKO SRCE / NONICE

Nakon uspješne interpretacije baletne jednočinke Žar-ptica u večeri posvećenoj Igoru Stravinskom, nagrađivana i priznata koreografkinja Maša Kolar donijet će na scenu novo koreografsko čitanje dvaju naslova, Licitarskog srca i Nonica, koji hrvatsku tradiciju spajaju sa suvremenim izrazom.

Balet Licitarsko srce izveden je 17. lipnja 1924. godine u Hrvatskome narodnom kazalištu u Zagrebu. Nastao u suradnji skladatelja Krešimira Baranovića i koreografkinje Margarite Froman, primabalerine moskovskog Boljšoj teatra i trupe Ballets russes, taj je naslov u povijesti hrvatskog baleta zauzeo iznimno važno mjesto. Riječ je o jednom od prvih djela iz kategorije tzv. nacionalnih baleta iz razdoblja profesionalizacije plesne umjetnosti, njezinih prvih pokušaja autonomnosti i nacionalne autentičnosti obilježene glazbenim, plesnim, likovnim i tematskim iskorakom u hrvatsku narodnu baštinu. Radnja baleta stoga se zbiva u prostoru između stvarnosti i sna u kojemu pojava začaranoga licitarskog srca pokreće niz neobičnih događaja. Na sceni Hrvatskoga narodnog kazališta u Zagrebu, ali i u mnogim drugim kazalištima u regiji Licitarsko srce bilo je izvođeno gotovo šezdeset četiri godine, a u sezoni 2026./2027. to izvorno djelo hrvatskog baleta koje je obilježilo njegovu povijest vratit će se na zagrebačku pozornicu.

U predstavi Nonice prema glazbi Tene Novak Vincek koreografkinja Maša Kolar s pomoću gestualnosti i izražajna plesa, portretira život žena iz primorskih krajeva Hrvatske prikazujući njihovu tešku svakidašnjicu, ali i živ duh koji ih drži vitalnima. Ritmom rada, malenim ritualima i neizbježnim ogovaranjima predstava želi prikazati težinu njihovih života, ali i humor prožet ironijom. Životi nonica u kojima su tragedija i radost neraskidivo isprepleteni otvaraju prostor za scenski svijet ispunjen toplinom, humorom i životnom snagom.

Dva baleta oživit će naše običaje iz različitih vremenskih i estetskih perspektiva, i to ne kao rekonstrukciju prošlosti nego kao njezin suvremeni, živi odjek.

Balet