Gustave Flaubert - Valentina Turcu Gospođa Bovary 90 min

Gospođa Bovary

Kreativni tim

Koreografija, režija, dramaturgija, glazbena koncepcija

Valentina Turcu

Glazba

Frederic Chopin, izabrani autori

Scenograf

Marko Japelj

Kostimograf

Alan Hranitelj

Oblikovatelj svjetla

Aleksandar Čavlek

Oblikovatelj video projekcija

Martin Svobodnik

Oblikovatelj zvuka

Gorazd Vever

Asistent koreografkinje

Anton Bogov

Baletna majstorica

Milka Bartolović

Asistentica kostimografa

Petra Pavičić

Glazbena voditeljica

Ljudmila Šumarova

Glazbeni korepetitor

Teo Visintin

Inspicijentica

Snježana Marasović

Ansambl predstave

GOSPOĐA BOVARY

Dramski balet prema motivima  istoimena romana Gustavea Flauberta

Praizvedba 25. lipnja 2022.

Predviđeno trajanje: 88 minuta bez stanke

 O predstavi

Bila je zaljubljena u sve romane, bila je  junakinja svih komada, val svih knjiga poezije….(G. Flaubert)

Iznimna baletna umjetnica i koreografkinja Valentina Turcu nominirana 2015. za prestižnu Nagradu Kyoto, u svojoj je blistavoj karijeri ostvarila 139 scenskih djela; baletnih, dramskih i opernih predstava, a njezini baleti gostuju diljem svijeta.

Djela Valentine Turcu kritičari opisuju kao senzacionalno emocionalno iskustvo puno vizionarskih ideja jedinstvene senzualnosti, njezin osjećaj za kazalište smatraju suptilnim, snažnim, svježim, inovativnim i iznenađujućim, a preciznost jedinstvena stila u njezinom intenzivnom koreografskom rukopisu visoko estetskim.

Neiscrpan izvor koreografskoga nadahnuća Turcu pronalazi u raznim velikim narativima našega vremena. Zahvaljujući njezinu glazbenom perfekcionizmu, snažna utjecaja i integriteta, s pravom je se može ocijeniti kao plodnu umjetnicu koja je u najvećoj mjeri iznova osmislila veliki žanr dramskoga baleta. Njezin uvjerljiv etički kozmopolitizam predstavlja najdublja psihološka stanja i vječne dileme ljudske civilizacije.

Umjetnica hrvatskoga porijekla školovana za klasični balet, učila je i kod velikoga majstora Mauricea Béjarta te nastavila plesati u njegovom baletnom kazalištu.

Koreografirala je predstave u širokom rasponu; od klasičnoga narativa do avangarde, od velikih produkcija do pojedinačnih koreografskih djela za gala koncerte te režirala nekoliko klasičnih kazališnih predstava. Carmen, Hamlet, Romeo i Julija, Peer Gynt, Majstor i Margarita, Ana Karenjina, Opasne veze, La bohème, Oluja, Smrt u Veneciji, Krvava svadba, Tramvaj zvan čežnja, Evgenij Onjegin, Don Juan, Dama s kamelijama, samo su neki od naslova koji se ističu u njenu opsežnom opusu.

Osim koreografije bavi se režijom, dramaturgijom i odabirom glazbenih predložaka za svoja djela, za što je dobila brojne nagrade; među ostalim i brončanu medalju Svjetskoga plesnog natjecanja 2002. u japanskoj Nagoji, nagradu za najinovativniju koreografiju na Slovenskome plesnom natjecanju 2007., nagradu Slovenskoga baletnog udruženja 2008. za rad na području baleta, opere i drame. U obrazloženju žirija stoji: Svladavanjem plesno-kazališnih izričaja i dubinskim interpretacijama dostiže najviši stupanj scenske zrelosti i osviještenosti. Svojom karizmatičnom osobnošću obogaćuje naše pozornice, a njezin plesni izričaj otvara nove dimenzije u razumijevanju plesne umjetnosti.

Za balet Romeo i Julija Sergeja Prokofjeva ostvaren s Baletom mariborskoga SNG-a 2012. godine nagrađena je Slovenskom državnom nagradom za iznimna redateljska i koreografska ostvarenja. Ista je predstava s velikim uspjehom izvedena u Rigi 2014. i Vilniusu 2015. Balet Evgenij Onjegin, izveden u Slovenskom narodnom gledalištu Maribor 2016., nagrađen je Glazerovom nagradom 2017., a časopis Dance Europe proglasio je predstavu jednom od pet najboljih europskih premijera 2016. godine.

Posljednjih godina Valentina Turcu često surađuje s Kazalištem u Augsburgu, Latvijskim nacionalnim baletom, Nacionalnim baletom u Brnu, francuskom Opéra-Théâtre de Metz Métropole, Hrvatskim narodnim kazalištem u Splitu i Hrvatskim narodnim kazalištem u Zagrebu, dok ostale suradnje uključuju Festival Ljubljana i Dubrovačke ljetne igre, gdje je njezin rad 2016. nagrađen prestižnom nagradom Orlando.

Proglašena je autoricom čiji su radovi ostvarili prekretnicu u kvaliteti klasičnoga baletnog izričaja te je 2018. nagrađena Prešernovom nagradom, najvećim slovenskim priznanjem umjetnicima. Njezinu istaknutu kreaciju baletne uspješnice Smrt u Veneciji, ostvarenu u Baletu zagrebačkoga HNK, londonski je Dance Europe Magazine proglasio najboljom produkcijom u 2018. godini, a dobila je i Nagradu hrvatskog glumišta kao najbolja koreografkinja, a predstava je proglašena najboljom baletnom produkcijom u Hrvatskoj 2019. godine.

U Nacionalnom baletu u Brnu 2020. je s velikim uspjehom kreirala vlastitu verziju Dame s kamelijama. Kreacija baleta Gospođa Bovary prema slavnome Flaubertovu književnom predlošku u Baletu HNK u Zagrebu njezin je 140. premijerni naslov.

 NAGRADE

1999. Nagrada za najbolju plesnu produkciju Slovenskoga udruženja baletnih umjetnika

2002. Brončana medalja na Svjetskome plesnom natjecanju u Nagoji, Japan

2007. Nagrada TEMSIG za najinovativniju koreografiju, Rosemary

2008. Nagrada Slovenskoga udruženja baletnih umjetnika za umjetnički rad u baletu, operi i drami. U obrazloženju stoji: "Svladavanjem kazališno-plesnog izraza i korištenjem jakih interpretacija, Valentina je dosegnula najvišu razinu zrelosti i svjesnosti, obogaćujući naše pozornice svojom karizmatičnom osobnošću. Njezin tjelesni izraz otvorio je potpuno nove dimenzije u razumijevanju umjetnosti plesa."

2013. Prestižna nagrada Pia in Pino Mlakar za iznimno redateljsko i koreografsko ostvarenje u baletu Romeo i Julija Prokofjeva, koji je označen prekretnicom u kvaliteti i izrazu današnje baletne umjetnosti

2015. Nominacija za nagradu Kyoto, obrazloženje: Nositeljica inovacije u plesnome teatru, koja

umjetničkom predanošću i skomnošću, jedinstvenim i orginalnim pristupom povezuje klasično i suvremeno, rušeći granice između pisane riječi i pokreta te šaljući važnu poruku čovječanstvu.

2015. Godišnja nagrada Latvije za nabolju baletnu produkciju;  Romeo i Julija Prokofjeva

2016. Nagrada Orlando na Dubrovačkim ljetnim igrama za najviše umjetničko ostvarenje na polju plesa

2017. Nagrada Glazer Charter za novo baletno djelo;  Evgenij Onjegin prema motivima istoimena Puškinova romana

2018. Prešernova nagrada za umjetničko i koreografsko dostignuće u dramskome baletu Evgenij Onjegin

2019. Nagrada hrvatskog glumišta za najbolju koreografiju i najbolju baletnu predstavu Smrt u Veneciji, prema motivima istoimene novele Thomasa Manna na glazbu Gustava Mahlera

Balet