Gustave Flaubert - Valentina Turcu Gospođa Bovary

Gospođa Bovary

Izvedbe

Od 25. lipnja 2022.

Kupi ulaznice
Sub 19:30
25.06.
Pon 19:30
27.06.
Kupi ulaznice
Sri 19:30
29.06.
Kupi ulaznice

GOSPOĐA BOVARY

Dramski balet prema motivima  istoimena romana Gustavea Flauberta

Koreografija, režija, dramaturgija, glazbena koncepcija Valentina Turcu

Glazba Frederic Chopin, izabrani autori

Scenograf  Marko Japelj

Kostimograf Alan Hranitelj

Oblikovatelj svjetla  Aleksandar Čavlek

Oblikovatelj video projekcija   Martin Svobodnik

Oblikovatelj zvuka Gorazd Vever

Asistent koreografkinje  Anton Bogov

Baletna majstorica Milka Bartolović

Asistentica kostimografa Petra Pavičić

Glazbena voditeljica  Ljudmila Šumarova

Glazbeni korepetitor  Teo Visintin

Inspicijentica Snježana Marasović

Praizvedba 25. lipnja 2022.

Predviđeno trajanje: 88 minuta bez stanke

Osobe

EMMA BOVARY - Iva Vitić Gameiro / Natalia Kosovac 

CHARLES BOVARY - Takuya Sumitomo / Taiguara Goulart

LÉON DUPOIS - Guliherme Gameiro Alves / Balint Rauscher

RODOLPHE BOULANGEUR - Taiguara Goulart 

MADAME LHEUREUX - Edina Pličanić / Ozana Mirković / Lucija Radić

 MONSIEUR HOMAIS - Mario Diligente / Yuho Yoshioka 

MADAME HOMAIS - Rieka Suzuki / Mutsumi Matsuhisa 

FELICITÉ - Miruna Miciu / Cristiana Rotolo 

JUSTIN - Simon Yoshida / Kornel Palinko

VIKONT - Drew Jackson / Mario Diligente 

MADAME LEFRANCAIS - Atina Tanović / Nika Kristina Crnić 

Gospodin BOVARY, Charlesov otac - George Stanciu / Dan Rus 

Gospođa BOVARY, Charlesova majka - Lada Rora / Ozana Mirković

MADAME LANGLOIS - Asuka Maruo / Anamarija Marković 

MONSIEUR LANGLOIS - Kornel Palinko / Simon Yoshida 

MADAME CARON - Lucija Radić / Mutsumi Matsuhisa 

MONSIEUR CARON - Bart Engelen / Hyuma Gokan 

MADAME TUVACHE – Nika Kristina Crnić / Saya Ikegami 

MONSIEUR TUVACHE - Balint Rauscher / Arnau Velazquez Rodriguez

 MADAME DUBREUIL - Cristiana Rotolo / Valentina Štrok 

MONSIEUR DUBREUIL - Adam Harris / Mario Diligente

O predstavi

Bila je zaljubljena u sve romane, bila je  junakinja svih komada, val svih knjiga poezije….(G. Flaubert)

Valentina Turcu, nagrađivana koreografkinja i redateljica koja je bila nominirana za prestižnu baletnu nagradu Kyoto Prize, upustila se u novu pustolovinu  stvarajući neorealističku baletnu dramu pod naslovom Gospođa Bovary prema motivima istoimena romana Gustavea Flauberta koji je uzdrmao francusko društvo 19. stoljeća. Beskompromisno i strastveno traganje za istinom i ljepotom, što su dva glavna atributa istinskoga umjetnika  u novoj se baletnoj kreaciji Valentine Turcu opiru uvriježenim konvencijama, zadirući duboko ispod površine Flaubertova remek-djela, stvarajući potpuno nov lik upečatljive žene.  Emma  izlazi iz okvira svojega vremena i društva, oslikavajući naš postčinjenični društveni život opterećen lažnim vijestima, lažnom ljepotom i lažnim prijateljstvima. Stalno težeći samopotvrđivanju, Emma žudi za pažnjom i važnošću među običnim ljudima.

Glavna umjetnička motivacija Valentine Turcu ogleda se u odbacivanju sveprisutna osjećaja praznine, nemoći i patološkog kompuzivnog ponašanja koje vlada današnjim postmodernističkim i konzumeričkim društvom. Poput detaljne Flaubertove analize, savršena literarnog stila, naracija njezina baleta vodi publiku na uzbudljivo samootkrivajuće putovanje, puno kontrasta, seksualnog naboja i obamrlosti, velikih ideja i ponora požude. Osim toga, kvaliteta ove baletne produkcije očituje se i kroz precizne scene koje se izmjenjuju filmskom brzinom, otkrivajući složenost Emmine psihe. Gorljivoj, ali i potresnoj viziji Emmina unutarnjeg svijeta besprijekorno odgovara Chopinova glazba, suprotstavljena i dopunjena minimalističkim glazbenim djelima Philipa Glassa. Emmina neprestana žeđ za ljubavlju i pustolovinama, njezina usamljenost, nepodnošljiva dosada, praznina i autodestruktivno ponašanje, postaju glavne koordinate umjetničkoga postupka Valentine Turcu, stvarajući zavodljivu suvremenu kazališnu atmosferu, u kojoj se Emma oslobađa društva koje je guši.


Valentina Turcu rođena je u Zagrebu, gdje je od najranijega djetinjstva bila vezana uz baletnu umjetnost jer su njezini roditelji Maja Srbljenović i Marin Turcu bili prvaci Baleta HNK u Zagrebu, prenoseći na nju znanje i ljubav prema baletu. S devetnaest godina, baletno obrazovanje je nastavila u L’École-Atelier Rudra Béjart u Lausannei, gdje je usavršila svoje iznimne plesačke vještine i razvila jedinstven stil te ostvarila niz uloga širokoga raspona u baletima slavnoga Mauricea Béjarta. Poslije toga veći je dio njezine plesačke i koreografske karijere vezan uz mariborsko Slovensko narodno gledališče. Prepoznata kao jedna od najkreativnijih plesnih umjetnica Slovenije, dobila je nekoliko prestižnih nagrada; za ulogu u Tangu Edwarda Cluga 1999. je dobila nagradu Udruge baletnih umjetnika Slovenije, a 2006. nagradu publike na festivalu Zlatni lav. Istu nagradu dobila je i 2007. za interpretaciju u baletu Lacrimas E. Cluga. Na Svjetskom natjecanju baletnih umjetnika u Nagoji 2002. osvojila je brončanu medalju, a njezina koreografija Rožmarin 2007. dobila je nagradu za najoriginalnije baletno djelo na Slovenskome baletnom natjecanju. U cjelovečernjem autorskom projektu La Callas 2008. na sceni je spojila plesače, glumce, operne pjevače i orkestar. Udruga baletnih umjetnika Slovenije dodijelila joj je godišnje nagrade 2008. i 2013. za iznimne koreografsko-redateljske dosege. Balet Romeo i Julija Prokofjeva postavljen u mariborskom baletu 2012. oduševio je publiku i kritiku na gostovanjima diljem Europe, dok je autorica nagrađena slovenskom državnom nagradom kao producentica i koreografkinja. Godine 2013. prikazan je na Dubrovačkim ljetnim igrama, a premijerno ga je postavila u Nacionalnome baletu u Rigi i Opernome kazalištu u francuskome Metz Métropole.

Koreografirala je razne produkcije, od klasičnih narativnih baleta do modernoga plesa, od velikih produkcija do pojedinačnih koreografskih brojeva za gala koncerte. Spomenimo Bolero, Carmen, Hamleta, Peera Gynta, Majstora i Margaritu, Anu Karenjinu, Opasne veze, Oluju, Ondine, Operu za tri groša, Krvavu svadbu, Don Juana, no to su samo neke od istaknutijih produkcija iz njezina velikog i raznovrsnog opusa koji je gradila kao koreografkinja, redateljica, autorica libreta i/ili glazbenih koncepcija. Jedan od njezinih zadnjih projekata bio je balet Evgenij Onjegin postavljen 2016. u Baletu mariborskog SNG-a koji je nagrađen nagradom Grada Maribora Glazer 2017. Časopis Dance Europe proglasio je predstavu jednom od najboljih pet baletnih premijera u Europi u sezoni 2016./2017., uvrstivši autoricu uz bok koreografima A. Watkinsu, A. Khanu, C. Pite, L. Scarlettu, dok je njezino matično mariborsko baletno kazalište stavljeno uz dresdensku Semperoper, Engleski nacionalni balet, Norveški nacionalni balet, londonski Kraljevski balet.

Proteklih godina Valentina Turcu surađivala je i s nekoliko značajnih slovenskih i europskih baletnih kazališta, u Hrvatskoj s nacionalnim Baletom u Zagrebu i Splitu, Dubrovačkim ljetnim igrama, Splitskim ljetom. Za Društvo baletnih umjetnika Slovenije rad Valentine Turcu predstavlja nov pomak u kvaliteti i izrazu suvremenoga klasičnog baleta, stoga je 2018. i dobila najveće slovensko priznanje za umjetnička dostignuća Prešernovu nagradu. Iste je godine bila nominirana za najveću japansku nagradu Kyoto koju Fondacija Inamori dodjeljuje za globalna dostignuća na području tehnologije, znanosti, umjetnosti i filozofije.

Za baletno djelo Smrt u Veneciji  prema noveli Thomasa Manna koji je postavila u Baletu HNK u Zagrebu 2018. nagrađena je Nagradom hrvatskog glumišta.
Praizvedba baleta Gospođa Bovary prema romanu Gustavea Flauberta, za koji je Valentina Turcu autorica koreografije, režije, libreta i glazbenog odabira je njezina 140 predstava.  

Balet