Frédéric Verrières Mimi - Prizori iz boemskoga života

Mimi - Prizori iz boemskoga života

Kreativni tim

RODOLPHE, glazbenik

Leon Košavić

Viola

Natalia Anikeeva

Violončelo

Adam Chelfi

Redatelj

Guillaume Vincent

Dirigent

Udaraljke

Kaja Farszky

Truba

Zvonimir Lazar

Kostimografkinja

Fanny Brouste

Flauta

Ana Benić

Trombon

Ivan Bošnjak

Inženjer zvuka IRCAM

Sylvain Cadars

Inspicijentice

Aleksandra Ćorluka, Zrinka Petrušanec

Umjetnička suradnica

Marion Stoufflet

Asistent dirigenta

Darijan Ivezić

Asistentica redatelja

Sanja Ivić

Asistentica kostimografkinje / volonterka

Mia Rejc Prajninger

Ansambl predstave

Produkcija

Hrvatsko narodno kazalište u Zagrebu, C.I.C.T. - Théâtre des Bouffes du Nord

Skladatelj

Frédéric Verrières

MIMI 2

Mia Domaćina

MARCELLO, likovni umjetnik

Đani Stipaničev

Klavir

Nina Cossetto

Vokalni pedagog

Jean-Yves Aizic

Orkestar Opere HNK u Zagrebu

Violina

Vlatka Peljhan

MIMI 1

Maja Posavec

Libretist

Bastien Gallet

Kontrabas / bas gitara

Ivan Gazibara

MUSETTA

Gorana Biondić Ruško

GROFICA GESCHWITZ

Vanda Winter

Scenograf

James Brandily

Klarinet

Danijel Martinović

Suradnik za scenski pokret

Daniel Larrieu

Skladatelj glazbenoga računalnog programa IRCAM

Robin Meier

Korepetitori

Vjekoslav Babić, Darjana Blaće Šojat, Helena Borović, Silvana Čuljak, Darijan Ivezić

Oblikovatelj svjetla

Sébastien Michaud

Šaptačice

Marija Nacevska, Gordana Nikić

Premijera

18.01.2016

Slobodna adaptacija opere La Bohème Giacoma Puccinija

Najnoviji operni projekt Mimi koji se oslanja na Puccinijevu operu La Bohème, skladao je suvremeni belgijski skladatelj Frédéric Verrières. Prema riječima samog autora on stvara glazbu poput fotografa koji mijenja fokus objektiva. Započinje izborom ishodišnog modela, u ovom slučaju Puccinijeve opere. Tijekom osmišljavanja dramaturgije često se izdvaja poznati glazbeni motiv koji se može prepoznati, da bi ga se poslije preoblikovalo do fantazmagoričnog delirija. Na taj način je ishodišna Puccinijeva glazba potpuno apsorbirana u novi artefakt. Glazbeni kadar se sužava ili širi, pritom se poštuje perspektiva različitih planova ili se transformira u bezbroj inačica.

Stvaranje opere Mimi može se usporediti sa slikanjem Pabla Picassa, koji je znao u jednoj slici inkorporirati nekoliko perspektiva i fokusa, tako da se u nekim njegovim radovima prepoznaje i slikarstvo Velasqueza i nanos vlastita kista. Također, u stvaranju ovog suvremenog opernog projekta jedna od inspiracija je i stvaralaštvo Alfreda Hitchcocka, koji u svojim filmovima varira određene teme ne samo na planu priče, nego i u načinu upotrebe filmske kamere, kadriranju, osvijetljenju i ritmu. Operom Mimi propituje se jedno od slavnih Puccinijevih djela iz rakursa suvremenosti. Operama Manon Lescaut, Tosca, Madame Butterfly te iznad svega La Bohème Puccini je stvorio djela temeljena na ženskim likovima kojima je pokretačka snaga u emocijama. Ljubav je posljednja pobuna pojedinca, jedino za što je on spreman umrijeti. Mimi, koju slobodno reinterpretrira Frédéric Verrières projicira junakinju u današnje vrijeme, u 21. stoljeće te analizira sve dimenzije ljubavi u suvremenom društvu.

I ovdje je riječ o umjetnosti, siromaštvu, ali i ljubavi iznad svega. Ljubavi u svim oblicima, jer svaki lik ima svoju viziju ljubavi koja mu pripada, bilo da je riječ o idealiziranoj emociji, ljubomori, bolesnoj ljubavi ili onoj smrtonosnoj…. Mimi Frédérica Verrièresa nije transpozicija Puccinijeve opere La Bohème; Mimi je djelo otrgnuto iz 19. stoljeća sa željom da zazvuči i odjekne danas i sada. Mimi će biti sagledana iz dvostruke perspektive, one Puccinijeve koju dobro poznajemo i one sadašnje koja bi mogla biti našom suvremenicom.

Opera