Promocija knjige Ivan pl. Zajc. Hrvatska nacionalna povijesna operna trilogija – Mislav • Ban Leget • Nikola Šubić Zrinjski
Monografija Ivan pl. Zajc. Hrvatska nacionalna povijesna operna trilogija Rozine Palić Jelavić donosi primarnu sveobuhvatnu analizu Zajčevih triju nacionalnopovijesnih opera, a rezultat je autoričina višegodišnjega iscrpnog istraživanja, koja uspješno sintetizira dosad tek djelomično osvijetljena muzikološka pitanja, smještajući ih vjerodostojno u povijesni kontekst hrvatske i europske glazbe.
O knjizi će govoriti akademik Stanislav Tuksar, u ime izdavača HMD-a, recenzentica dr. sc. Antonija Bogner-Šaban, književni povjesničar Božidar Petrač te autorica dr. sc. Rozina Palić Jelavić.
Gdje na tvrdu Stancu-brdu, romancu Jelene iz 1. čina opere Nikola Šubić Zrinjski, izvest će sopranistica Petra Cik uz klavirsku pratnju Nine Cossetto.
O monografiji:
Zajčeva hrvatska nacionalnopovijesna operna trilogija Mislav (1870.), Ban Leget (1872.) i Nikola Šubić Zrinjski (1876.) stvarana je u slijedu, a Zajc je u dotadašnjemu skladateljskom djelovanju imao iskustva ranoga opernog te intenzivnog operetnog stvaralaštva koje im je prethodilo. Libreti Zajčevih nacionalnih opera iznikli su iz triju tekstova trojice autora (Franjo Marković: Mislav; Ivan Dežman: Ban Leget; Hugo Badalić: Nikola Šubić Zrinjski), dotično iz narodne pripovijesti/priče (Dobra djeca iz Erbenove zbirke br. 48 u Mislavu), povijesne knjige (De regno Dalmatiae et Croatiae povjesničara Ivana Luciusa iz 1666. u Banu Legetu) te dramskoga teksta (prema drami Zriny iz 1812. njemačkog autora Theodora Körnera u operi Nikola Šubić Zrinjski). Riječ je o temama/sižeima tipič Nikola Šubić Zrinjski nima za doba u kojem se javljaju, a kronologijom nastanka triju opera, tematiziraju tri razdoblja hrvatske povijesti u rasponu od tisuću godina: 6. stoljeće u tzv. Velikoj Hrvatskoj, pradomovini Hrvata prije pohoda prema Panoniji i Jadranskome moru (Mislav), druga polovica 10. stoljeća (Ban Leget) i 16. stoljeće (Zrinjski).
U knjizi su izloženi različiti aspekti o Zajčevoj nacionalnopovijesnoj opernoj trilogiji (i oko nje). Slijedom sadržaja, knjiga donosi pregled dosadašnjih istraživanja Zajčeva stvaralaštva uopće i opernoga napose, izlaganje o izvorima notne i druge građe, kulturološki, društvenopolitički i ideologijski kontekst njihova nastanka, sadržajnu i jezičnu analizu libreta, minucioznu muzikološku analizu svih triju opera s motrišta formalne strukture u cjelini, zatim pojedinih brojeva/prizora; osvrće se i na pitanja dramaturgije libreta, glazbene dramaturgije te vizualnih, odnosno scenskih aspekata; promišlja o kategorijama/tipovima melodije, harmonijskih i ritamskih postupaka, operetnih utjecaja i orkestracije; progovara o pitanju nacionalnih i internacionalnih utjecaja i analogija, kako u libretima tako i u glazbi, o srodnostima među trima operama te o paradigmatičnom značenju povijesne osobe Zrinskoga i opere Nikola Šubić Zrinjski. Osobita se pozornost posvetila sagledavanju elemenata nacionalnoga na razini: teksta/libreta, glazbene komponente, dramaturškog aspekta (dramaturgije glazbe, dramaturgije libreta, dramaturgije scene, dakle vizualne komponente), ali i odnosu internacionalnoga/kozmopolitskoga i nacionalnog idioma u Zajčevoj opernoj trilogiji.
Na temelju provedenih analitičkih postupaka, donose se zaključci o značenju i mjestu Zajčeve nacionalnopovijesne operne trilogije ne samo u kontekstu Zajčeva stvaralaštva nego i onodobne hrvatske i inozemne glazbe.
Monografija ocrtava izazovnu komplementarnost neobično opsežne građe i sintezu s muzikološkog i teatrološkog područja, pružajući cjelovit uvid u glazbenu strukturu i izvedbeni kontinuitet Zajčeve trilogije, upotpunjen kulturološkim izvodima i relevantno je svjedočanstvo njegove pripadnosti hrvatskom umjetničkom i znanstvenom korpusu.
Uz to, ona je doprinos promišljanju o Zajčevoj ulozi u kreiranju prvoga nacionalnog opernog repertoara, reflektirajući se na rađanje i razvoj nacionalne kazališne umjetnosti i teatrologije, segment podjednako važan za vrjednovanje umjetničkih i društvenih dometa Ivana Zajca.
Studiozna analiza i obuhvat podataka osvjetljava Ivana pl. Zajca ne samo kao autora različitih glazbenih vrsta, profesora/pedagoga Hrvatskoga glazbenog zavoda i dirigenta i ravnatelja Opere, nego i kao osobnost koja je bila pokretačem i ključnim zamašnjakom glazbenog života u Hrvatskoj u drugoj polovici 19. stoljeća. Dubinska autoričina analiza i vrhunski stručno valorizirana građa opernu trilogiju Mislav, Ban Leget i Nikola Šubić Zrinjski postavlja na pijedestal kao hrvatski glazbeni kanon – i kao baštinu Zajčeva vremena i u kontekstu kasnijih hrvatskih glazbenih i općenito umjetničkih ostvarenja.
