Jedan od izazova koji je na samom početku sezone 2016./17. bio postavljen pred zagrebački operni Orkestar, Zbor i soliste bila je kuriozna koncertna izvedba oratorija Arnolda Schönberga Gurre Lieder, kao prva cjelovita izvedba u Hrvatskoj. Ta golema kantata za pet opernih solista, naratora, zbor i veliki orkestar nastala prema poemi danskoga pisca Jensa Petera Jacobsena, potvrdila je skladatelja i slikara Schönberga kao jednoga od najutjecajnijih glazbenih autora prve polovice 20. stoljeća. Gurre Lieder / Pjesme o Gurreu, pričaju legendarnu dansku priču o dvorcu Gurre i srednjovjekovnoj ljubavnoj tragediji koja se u njemu dogodila, kada se danski kralj Valdemar bezglavo zaljubio u djevojku Tove, što ljubomorna kraljica Helvig nije mogla podnijeti, pa je dala ubiti mladu ljubavnicu svojega supruga. Poemu je Schönberg pročitao u njemačkome prijevodu 1903. i ona ga je zaintrigirala jer se literarni predložak poklopio s njegovom tadašnjom željom da napiše ciklus pjesama za sopran, tenor i klavir. Sljedećih se deset godina, pišući ostala djela, vraćao ciklusu koji je samo rastao i prerastao u golem oratorij, praizveden 1913. u Beču.
Oratorij Gurre Lieder smatra se jednim od najljepših i najzahtjevnijih glazbenih ostvarenja prošloga stoljeća u čiju realizaciju mora biti uključeno više od 300 izvođača te samim tim samo jedna umjetnička ustanova ne može sama podnijeti taj teret, ni umjetnički niti financijski. Stoga je Grad Zagreb, omogućio suradnju četiriju svojih najvećih glazbenokulturnih institucija; Hrvatskoga narodnog kazališta u Zagrebu, Hrvatske radiotelevizije, Koncertne dvorane Vatroslava Lisinskoga i Muzičke akademije, koje će zajednički iznijeti ovo iznimno zahtjevno i rijetko izvođeno djelo. Pomažući u realizaciji, Zagreb pokazuje svoj odnos prema velikim djelima glazbene umjetnosti te prema kulturi uopće, jer postavljanje ovoga djela za svaki bi grad na svijetu bila velika svečanost umjetnosti. Oratorij je bio izveden, pod ravnanjem maestra Nikše Bareze, na samome početku operne sezone, i to dva puta, 22. i 24. rujna 2016. u Koncertnoj dvorani Vatroslava Lisinskoga.
Arnold Schönberg (1874.–1951.), austrijski skladatelj, violinist i violončelist, jedan od pionira tada novoga načina skladanja u dodekafoniji, dvanaesttonskoj glazbi. Bio je glazbeni revolucionar, koji je svojim djelima, kao nitko prije njega, uzburkao i uznemirio glazbeni svijet, mada se sam rado pozivao na glazbenu tradiciju velikih prethodnika. Kao umjetnik širokih interesa, u više od pedeset godina aktivne umjetničke karijere ostvario je iznimna glazbena inovativna djela različitih žanrova, slikao te izlagao svoja djela uz ostale značajne predstavnike likovnoga ekspresionizma i napisao nekoliko značajnih i nezaobilaznih knjiga o teoriji suvremene glazbe.
