U prostranstvima starog Egipta, na sjecištu mita i povijesti, stvorena je Aida – glazbeno remek-djelo Giuseppea Verdija koje ne prestaje očaravati svijet. Naručena za svečano otvaranje Sueskoga kanala, a premijerno izvedena 1871. godine u Kairu, ta je opera ne samo raskošna inscenacija drevnog Egipta već i duboko ljudska drama o ljubavi, dužnosti i izgubljenoj domovini. Libreto Aide napisao je Antonio Ghislanzoni, no jezgru priče smislio je francuski egiptolog i književnik Auguste Mariette. On je skicirao zaplet koji spaja tragičnu ljubav s egzotičnim povijesnim okvirom – dovoljno privlačnim za proslavu novootvorenog Sueskog kanala, tog simboličnog spoja Istoka i Zapada. Radnja opere smještene u stari Egipat ljubavna je priča između etiopske princeze Aide i egipatskog vojskovođe Radamesa. Aida je zatočenica na egipatskom dvoru, a njezina ljubav prema Radamesu ne može se ostvariti zbog političkih sukoba u koje su uvučeni.
Jedno od najvažnijih obilježja Aide jest njezina monumentalnost ispod koje se zbiva ljudska drama. Verdi se služi kontrastom između introspektivnih prizora, velikih zborskih scena i raskošnog spektakla. Legenda kaže da je naručitelj Aide, kediv Ismail-paša, bio toliko oduševljen trijumfalnim zborom Gloria all’Egitto da ga je htio uzeti za egipatsku himnu. Spoj monumentalnosti, ljudske drame i svevremenih tema ljubavi, odanosti i žrtve učinio je Aidu neizostavnim dijelom repertoara opernih kuća širom svijeta.
Aidu će režirati Mario Pontiggia, argentinski operni redatelj poznat po svojoj posvećenosti klasičnom pristupu i detaljnoj interpretaciji koji je svojim režijama Tosce i La Bohème dao važan umjetnički doprinos HNK-u u Zagrebu. Operom će ravnati šef dirigent Pier Giorgio Morandi.
