Novo baletno djelo "Modrobradi" koreografa Staše Zurovca po glazbi Marjana Nećaka temelji se na poznatoj legendi o Modrobradome, pronašavši nadahnuće u pripovijetki "Modrobradi i njegovih sedam žena" francuskoga nobelovca Anatolea Francea, originalnoj priči Charlesa Perraulta Modrobradi te libretu Béle Balásza za operu Béle Bartóka "Dvorac Modrobradog". Koreograf Staša Zurovac, hrvatski baletni umjetnik srednje generacije, poznat po osobenom stilu, sa sebi svojstvenim senzibilitetom donijet će tu priču koju mnogi pamte po okrutnosti glavnoga lika, a zapravo nesretnika i usamljenika željnoga prave ljubavi. U svojoj pripovijetki Anatole France donosi originalnu Perraultovu priču u svojevrsnoj inverziji, propitujući njezinu objektivnost te dokazujući kako Modrobradi ustvari nije serijski ubojica, nego upravo obratno, pozitivan i nesretan lik koji nije našao mogućnost ostvariti istinsku ljubav. U tome propitivanju France se navodno oslanjao na vlastito istraživanje i pronađene povijesne činjenice. Čitava pripovijest odiše parodijsko-ironijskim tonom, odnosno, iznimnom duhovitošću, a upravo to je privuklo Zurovca u pokušaju ostvarivanja posve nove interpretacije te poznate teme. Originalna glazba suvremenoga makedonskog skladatelja Marjana Nećaka dodatno je, i ne manje značajno nadahnuće za baletno djelo koje će prikazati priču o mladoj ženi očaranoj tajanstvenim strancem koji živi u svojemu zatvorenom, čudesnom i strašnom svijetu, okružen krvavim tajnama. Tematika izvornika temelji se na svojevrsnome ponavljanju, u ovome slučaju stravičnih zločina kao metafori nužnosti kako bi se nadomjestila nemogućnost glavnoga lika u ostvarivanju bliskosti i ljubavi. Govori se o preuzimanju tuđe i vlastite sudbine u svoje ruke i o tome da žrtve mogu biti ključ identifikacije devijantnoga ponašanja. Zanimljiva Franceova inverzija prevodi se i kao ugroženost današnjega čovjeka, koji zbog pomanjkanja emocija i iskrenosti, kao i zbog površnosti, koristoljublja i lažnoga ideala blagostanja, neumorno pokušava ostvarenjem prave ljubavi nadvladati vlastitu agoniju. Kao polazište razmišljanja o baletu, autor estetsku strukturu vidi u sedam svadbi i sedam sprovoda, između kojih se nižu događaji. Predstavu će izvesti solisti i ansambl Baleta Hrvatskoga narodnog kazališta u Zagrebu, a u predstavi sudjeluje i dramski glumac Nikša Kušelj.
Svi segmenti izvedbe snažno i dojmljivo usklađeni su s totalno angažiranim baletnim ansamblom i solistima.— Večernji list
Iznimna je interakcija Zurovca i skladatelja Nećaka čija se plesna glazba slaže s pokretom u svakoj pojedinosti.— Jutarnji list
