Svečani zastori

Hrvatsko narodno kazalište u Zagrebu posjeduje jedan željezni i sedam oslikanih zastora koji se postavljaju u različitim svečanim prigodama.

Najstariji i ujedno prvi, zastor u obliku lepeze Djed, unuk i vila pripisuje se hrvatskom slikaru Vjekoslavu Karasu i postavljen je oko 1850. godine. Jedini je sačuvani predmet iz scenske opreme staroga, gornjogradskog tzv. Stankovićeva kazališta.

Među brojnim prijedlozima koje je intendant Stjepan Miletić upućivao Vladi tijekom izgradnje nove zgrade Hrvatskoga narodnog kazališta, prihvaćena je njegova zamisao da svečani zastor za otvorenje novoga kazališta 1895. izradi slikar Vlaho Bukovac. Danas poznatom pod imenom Hrvatski preporod, zastoru je bio radni naslov Slavlje narodne lirike i dramatike, a stvarni Preporod hrvatske književnosti i umjetnosti.

Tijekom rekonstrukcije zgrade od 1967. do 1969. nastala su i tri nova zastora – željezni i dva slikana.

Godine 1994. u povodu 900. obljetnice grada Zagreba i Zagrebačke nadbiskupije darovan je Hrvatskom narodnom kazalištu u Zagrebu svečani zastor Četiri godišnja doba.

Godine 1997. nastao je svečani zastor Đavo u selu.

Postavljen 1999. godine, svečani zastor Harmica rad je slikara Vasilija Jordana.

Hrvatsko narodno kazalište u Zagrebu nastavilo je svoju bogatu tradiciju predstavljajući novi svečani zastor Judita Zlatka Kauzlarića Atača.

Vjekoslav Karas: Djed, unuk i vila, 1850.

Vlaho Bukovac: Hrvatski preporod, 1895.

Kamilo Tompa i Fran Šimunović: Željezni zastor, 1969.

Fran Šimunović: Titov naprijed, 1969.

Krsto Hegedušić: A.D. 1573., 1969.

Ivan Lacković: Četiri godišnja doba, 1994.

Ivan Lovrenčić: Đavo u selu, 1997.

Vasilij Jordan: Harmica, 1999.

Zlatko Kauzlarić Atač: Judita, 2014.