Novosti

Velika završna večer pred ispunjenim gledalištem donijela je izbor najpoznatijih stranica opernog repertoara u interpretacijama istaknutih domaćih i međunarodnih umjetnika, a završila je dugotrajnim stajaćim ovacijama publike. Gala koncert zaokružio je deset festivalskih dana tijekom kojih je Zagreb ponovno postao mjesto susreta vodećih europskih opernih kuća, umjetnika različitih generacija, novih umjetničkih formata i publike.

„Iznimno sam zadovoljna četvrtim izdanjem Zagrebačkog opernog festivala, koji je tijekom deset dana okupio istaknute međunarodne i domaće umjetnike, raznovrstan program i brojnu publiku. Posebno me raduje što Festival iz godine u godinu raste, otvara nove prostore opernoj umjetnosti i razvija nove načine susreta s publikom, istodobno učvršćujući Zagreb na međunarodnoj opernoj karti. Zagrebački operni festival danas je prostor umjetničke izvrsnosti, međunarodne suradnje i razmjene, ali i mjesto na kojem želimo pokazati da je opera živa i suvremena umjetnička forma otvorena svim generacijama. Zahvaljujem svim umjetnicima, gostujućim kazalištima i ansamblima, suradnicima i djelatnicima HNK-a u Zagrebu koji su omogućili ovako zahtjevan program, a posebno našoj publici na povjerenju, znatiželji i velikoj podršci“, izjavila je intendantica Hrvatskoga narodnog kazališta u Zagrebu dr. sc. Iva Hraste Sočo.

Od 11. do 20. rujna na glavnoj pozornici Hrvatskoga narodnog kazališta u Zagrebu, u njegovu foajeu, na novoj sceni HNK2, ali i izvan kazališnih prostora, održano je više od trideset umjetničkih, edukativnih i popratnih događanja. Ovogodišnji program povezao je velike operne naslove, međunarodna gostovanja, komorne i barokne izvedbe, programe za djecu i starije građane, razgovore s umjetnicima, konferencije i sadržaje posvećene razvoju nove operne publike.

Festival otvoren velikom međunarodnom koprodukcijom

Festival je 11. rujna otvoren Verdijevom Aidom, velikom međunarodnom koprodukcijom Hrvatskoga narodnog kazališta u Zagrebu, Teatra Massimo iz Palerma i Nacionalnoga kazališta Csokonai iz Debrecena.

Pod ravnanjem Piera Giorgia Morandija i u režiji Marija Pontiggie, u predstavi su nastupili međunarodni i domaći operni solisti te Orkestar, Zbor i Balet HNK-a u Zagrebu. U ulozi Radamèsa nastupio je talijanski tenor Stefano La Colla, uz Sofiju Petrović, Ivicu Čikeša, Ljubomira Puškarića, Luciana Batinića i druge domaće umjetnike.

Otvorenje Festivala tako je od samoga početka naglasilo jedan od njegovih ključnih ciljeva – stvaranje Zagreba kao mjesta međunarodne operne suradnje i povezivanja europskih kazališta i umjetnika.

Zagreb kao mjesto susreta europskih opernih kuća

Međunarodni karakter četvrtog izdanja posebno su obilježila gostovanja europskih opernih kuća i ansambala. Poljska kraljevska opera iz Varšave gostovala je s Rossinijevom Talijankom u Alžiru, dok je Slovensko narodno gledališče Maribor zagrebačkoj publici predstavilo rijetko izvođenu Delibesovu operu Lakmé.

Međunarodnu dimenziju Festivala dodatno su gradili brojni gostujući umjetnici, dirigenti i ansambli, čime je Festival još jednom potvrdio svoju ulogu platforme umjetničke razmjene između Zagreba i europskih kulturnih središta.

HNK2 otvorio novu festivalsku dimenziju

Poseban iskorak ovogodišnjeg izdanja bilo je snažnije uključivanje nove scene HNK2, čime se Zagrebački operni festival prvi put u ovakvom opsegu odvijao na više kazališnih prostora i mogao publici ponuditi znatno širi raspon formata.

Na pozornici HNK2 španjolski vokalni ansambl Cantoría i Hrvatski barokni ansambl izveli su operu Venera i Adon Johna Blowa, potvrdivši pritom da se nova scena HNK2 može razvijati i kao prostor intimnijih, komornih baroknih glazbeno-scenskih projekata.

Francuska Compagnie Minute Papillon ondje je predstavila projekt The Cook Opera!, koji je operu približio mladoj publici na neočekivan i neposredan način. Obje izvedbe bile su rasprodane, a projekt je festivalski program proširio i izvan kazališne zgrade interaktivnom instalacijom Music Cuisine na Trgu bana Josipa Jelačića ujutro uoči izvedbe.

U HNK2 održan je i Inauguracijski koncert Glazbenog centra Dunja Vejzović, kao dio inicijative posvećene stvaranju novoga prostora za razvoj mladih glazbenika i prijenos umjetničkog znanja jedne od najznačajnijih hrvatskih opernih umjetnica.

Festival je tako novu pozornicu HNK2 predstavio ne samo kao dodatni izvedbeni prostor, nego i kao mjesto susreta različitih generacija umjetnika, novih ideja i drukčijih načina predstavljanja operne umjetnosti.

Opera za novu publiku

Jedan od važnih programskih pravaca Festivala i ove je godine bilo širenje operne publike i stvaranje novih načina susreta građana s opernom umjetnošću.

Najmlađoj publici bila je namijenjena opera Gita i skriveni svijet, dok je programom Opera 65+ opera izašla iz kazališta i došla do korisnika zagrebačkih domova za starije osobe. U Domu Centar i Domu Medveščak održani su posebni programi u kojima su sudjelovali umjetnici HNK-a u Zagrebu i glazbenici, približavajući operu publici koja ne može uvijek doći u kazalište.

Važan dio Festivala bio je i Drugi međunarodni forum o razvoju publike – Naša publika budućnosti, koji je okupio stručnjake iz Hrvatske i inozemstva i otvorio razgovor o odnosu kulturnih institucija i njihovih budućih gledatelja, dostupnosti kulture te novim modelima uključivanja publike.

Forum je dodatno naglasio ideju na kojoj se Festival razvija od svojega osnutka – da se budućnost opere ne gradi samo na pozornici nego i stvaranjem dugoročnog odnosa između umjetničkih institucija, umjetnika i zajednice.

Festival kao prostor razgovora o budućnosti kulture

Uz predstave i koncerte, tijekom deset festivalskih dana održan je niz razgovora, predstavljanja i stručnih događanja.

Program je obuhvatio Festivalsko jutro uoči otvaranja Festivala, gdje su promovirani novi operni prvaci i najavljen nastavak suradnje sa šefom dirigentom Pierom Giorgiom Morandijem do 2030., razgovore s umjetnicima, glazbene slušaonice, predstavljanja knjiga te međunarodnu konferenciju Zelena kultura: od kreativne vizije do sistemske promjene u suradnji s Deskom Kreativne Europe – Kultura pri Ministarstvu kulture i medija, koja je u HNK2 otvorila pitanja održivosti i odgovornosti kulturnih institucija.

Na taj je način Zagrebački operni festival i ove godine izašao iz okvira klasičnog festivalskog modela te, uz umjetnički program, postao prostor razgovora o budućnosti izvedbenih umjetnosti, održivosti, međunarodnoj suradnji i odnosu kulturnih institucija prema publici.

Publika prvi put odabrala svojega festivalskog favorita

Posebno mjesto u festivalskom programu imala je i nova Nagrada publike Zinka Kunc Milanov, nazvana u čast jedne od najvećih hrvatskih opernih umjetnica međunarodne karijere.

Gledatelji su tako odabrali po njima najuspješniju izvedbu među gostujućim predstavama glavnog programa, čime je publici omogućeno da neposredno sudjeluje u festivalskom programu i dodijeli svoje priznanje jednom od gostujućih ansambala. Nagrada je, temeljem glasova publike, dodijeljena Poljskoj kraljevskoj operi za izvedbu Rossinijeve Talijanke u Alžiru.

Festival koji raste iz godine u godinu

Četvrto izdanje Zagrebačkog opernog festivala nastavilo je razvoj započet njegovim osnutkom prije četiri godine. U dosadašnja četiri izdanja Festival je okupio više od 30 000 gledatelja i više od 2000 umjetnika, uz sudjelovanje brojnih europskih opernih kuća, ansambala i umjetnika međunarodne karijere.

Ovogodišnje izdanje predstavljalo je novi programski i prostorni iskorak. Festival se odvijao na glavnoj pozornici HNK-a, u foajeu, u HNK2 te na drugim lokacijama u gradu, čime je opera još snažnije izašla iz tradicionalnog okvira jedne kazališne pozornice.

Od prvoga izdanja do danas Zagrebački operni festival razvio se u sve prepoznatljiviju platformu međunarodne suradnje, umjetničke razmjene i razvoja publike, koja u Zagreb dovodi kazališta, ansamble i umjetnike iz različitih europskih sredina, a istodobno domaćim umjetnicima i institucijama otvara nove mogućnosti međunarodnog povezivanja.

Festival potvrđuje i ambiciju Hrvatskoga narodnog kazališta u Zagrebu da, kao središnja nacionalna kazališna kuća s ansamblima Drame, Opere i Baleta, bude jedno od važnih mjesta međunarodnog kulturnog dijaloga u ovom dijelu Europe.

Velik interes publike pratio je i snažan medijski odjek četvrtog izdanja. Prema dosadašnjim podatcima praćenja medija, o Zagrebačkom opernom festivalu objavljeno je više od 200 članaka, televizijskih i radijskih priloga, intervjua, kritika i osvrta, a festivalska događanja pratili su domaći i međunarodni mediji.

Deset dana nakon svečanog otvorenja Verdijevom Aidom, četvrti Zagrebački operni festival simbolično je zaključen Gala koncertom Piotra Beczałe i Marigone Qerkezi, domaćih solista pod ravnanjem šefa dirigenta Piera Giorgia Morandija. Bila je to večer koja je povezala međunarodne operne zvijezde, umjetnike HNK-a u Zagrebu i njegovu publiku te zaokružila dosad programski najopsežnije izdanje Festivala.