In memoriam: Đurđica LudvigBalet — 03. kolovoza 2026.
S dubokom tugom javljamo da nas je danas, 3. kolovoza 2026. napustila Đurđica Ludvig, dugogodišnja solistica Baleta HNK-a u Zagrebu.
Đurđica Ludvig rođena je 9. travnja 1933. u Sisku. Baletom se počela baviti već kao četverogodišnja djevojčica kod Mercedes Goritz Pavelić u Dječjem carstvu te poslije kod Olge Orlove i Margarite Froman. Godine 1949. postaje članica ansambla Baleta HNK u Zagrebu, a od 1958. pa sve do umirovljenja 1973. bila je solistica zagrebačkog Baleta. Istaknula se u mnogim velikim i glavnim ulogama, a posebno će ostati zapamćena kao Giselle (A. Adam, 1965.), Jela u Đavo u selu (F. Lhotka, 1957.), Julija u baletu Romeo i Julija (S. Prokofjev, 1964.) Djevojka u Danse macabre (C. Saint-Saëns, 1953.), Djevojka u Simfoniji o mrtvom vojniku (B. Sakač, 1959.); Maketa bijela u Makete (I. Malec, 1961.); Žena u Čovjeku pred zrcalom (M. Kelemen, 1963.), Ona u Varijacijama (P. Dešpalj, 1965.) te Wendy u Petru Panu (P. Dešpalj, 1966.). Sudjelovala je i u nizu drugih baletnih i opernih predstava radeći s koreografima kao što su Nenad Lhotka, Pia i Pino Mlakar, Dimitrije Parlić, Gradimir Hadžislavković, Sonja Kastl, Nevenka Biđin i dr. Tijekom karijere gostovala je s baletnim ansamblom zagrebačkoga HNK-a na brojnim pozornicama svijeta i dobivala priznanja publike i kritike.
Kao solistica bila je angažirana u Baletu Gradskog kazališta u Augsburgu (1959. – 1961.), a sedamdesetih godina bila je stalna gošća baletnog ansambla Gradskog kazališta u Klagenfurtu u kojem je plesala u operetama te bila asistentica Sonji Kastl na mjestu ravnateljice Baleta. Nakon završene plesačke karijere neko vrijeme bavila se i pedagoškim radom.
Osim u baletnim predstavama Đurđica Ludvig nastupila je i u kratkom igranom filmu San male balerine B. Bauera (1954.) u kojem je imala glavnu ulogu.
Godine 2016. dobila je nagradu Hrvatskoga društva profesionalnih baletnih umjetnika za izuzetan doprinos baletnoj umjetnosti.
Đurđica Ludvig svojim je umjetničkim djelovanjem obilježila gotovo tri desetljeća zagrebačkog baleta. Ova samozatajna umjetnica nježne lirske pojave odlikovala se skladnom tehnikom, lijepim linijama i dramskom izražajnošću te je ostavila dubok trag u povijesti hrvatskog baleta.
Hrvatsko narodno kazalište u Zagrebu izražava sućut obitelji.
