Novosti

Tijekom sezone na glavnoj pozornici HNK-a ostvareno je 200 izvedbi, u foajeu i tonskoj dvorani 32 izvedbe, dok je na novoj sceni HNK2 izvedeno 77 programa, uz brojna gostovanja i suradnje u Hrvatskoj i inozemstvu. Kazalište je u sezoni posjetilo ukupno 144 123 gledatelja, a prosječna popunjenost gledališta iznosila je impresivnih 97,95 %. Posebno svjedočanstvo snažna zanimanja publike predstavlja čak 271 rasprodana izvedba.

Jedan od najvažnijih trenutaka sezone 2025./2026. bilo je otvorenje nove scene HNK2, 3. studenoga 2025., čime je Hrvatsko narodno kazalište u Zagrebu nakon više desetljeća dobilo dugo očekivanu drugu kazališnu pozornicu, kao i obnovljene kazališne radionice važne za daljnji razvoj produkcijskih kapaciteta Kazališta. Otvorenje HNK2 realizirano inicijativom Ministarstva kulture i medija Republike Hrvatske, financirano od Vlade Republike Hrvatske, predstavlja jedan od najvećih infrastrukturnih i umjetničkih iskoraka u novijoj povijesti Kazališta te važan korak prema suvremenom modelu djelovanja nacionalne kazališne kuće. Nova scena omogućila je HNK-u u Zagrebu dodatnu programsku fleksibilnost, stvaranje novih umjetničkih formata i razvoj projekata. Kao suvremeni, polivalentni prostor namijenjen dramskim, opernim, baletnim i multimedijalnim projektima, HNK2 otvorio je prostor eksperimentu, suvremenim kazališnim poetikama i intenzivnijem povezivanju triju umjetničkih ansambala – Drame, Opere i Baleta.

„Sezona 2025./2026. bila je za Hrvatsko narodno kazalište u Zagrebu godina velikih projekata, intenzivne umjetničke aktivnosti i iznimnog interesa publike. Otvorenjem HNK2 dobili smo novu mogućnost razvoja programa i prostora za projekte koji povezuju naše ansamble, a kroz brojne premijere, međunarodne suradnje i gostovanja dodatno smo učvrstili poziciju Kazališta na domaćoj i međunarodnoj sceni. Posebno nas raduje povjerenje publike, iskazano kroz više od 144 tisuće posjetitelja i gotovo potpuno ispunjena gledališta.
Zahvaljujem svim umjetnicima i djelatnicima HNK-a koji su svojim radom pridonijeli uspješnoj sezoni te nastavljamo razvijati programe koji povezuju vrhunsku umjetničku kvalitetu, tradiciju i nove kazališne formate“, naglasila je intendantica zagrebačkoga HNK-a dr. sc. Iva Hraste Sočo.

Drama – snažan repertoar i nova kazališna partnerstva

Dramski program obilježilo je čak sedam premijera: Budi uvijek kao zmaj, Zastave, Handle with Care, Cabaret, Trilogija o Agamemnonu 2.0, Maria Stuart i Idealan muž.

Drama HNK-a nastavila je intenzivno razvijati međunarodnu i nacionalnu suradnju. Predstave su gostovale u Osijeku, Sofiji, Mariboru i na Malti. S predstavom Zločin i kazna Fjodora M. Dostojevskog u režiji Jerneja Lorencija Drama je gostovala u Narodnom kazalištu Ivan Vazov u Sofiji, u Bugarskoj, a ansambl je sudjelovao i na 36. Marulićevim danima s dvjema predstavama Budi uvijek kao zmaj Espija Tomičića u režiji Olje Lozice i koprodukcijom Drvene ptice Lidije Deduš u režiji Ivana Plazibata te 61. Festivalu Borštnikovo srečanje s predstavom Zbilja Tomislava Šobana. U sklopu europskog projekta DoSEL predstava Budi uvijek kao zmaj izvedena je u Kazalištu Manoel na Malti, dok je projektom K-HNK ostvarena suradnja s hrvatskim nacionalnim kazalištima te koprodukcija predstave Richard III. s Dubrovačkim ljetnim igrama i HNK-om u Varaždinu.

Važan iskorak za Dramu predstavljalo je otvorenje nove scene HNK2, koja je omogućila drukčiji pristup oblikovanju dramskog repertoara. Na toj su pozornici izvedeni premijerni Cabaret u koreografiji i režiji Lea Mujića te premijera Schillerove Marije Stuart u režiji Matije Ferlina.

 Opera – kontinuitet izvrsnosti

Operni ansambl tijekom sezone nastavio je razvijati repertoar koji objedinjuje kapitalna djela operne literature i suvremena umjetnička čitanja.

Operni ansambl Hrvatskoga narodnog kazališta u Zagrebu sezonu 2025./2026. obilježio je nizom velikih umjetničkih projekata, međunarodnih suradnji i nastupa vrhunskih opernih umjetnika, potvrđujući svoju važnu ulogu u europskom opernom prostoru. Posebno mjesto zauzelo je treće izdanje Zagrebačkog opernog festivala, koje je okupilo renomirane europske operne kuće i umjetnike. Festival je otvorila Opera HNK-a izvedbom Massenetova Werthera pod ravnanjem šefa dirigenta Opere Piera Giorgia Morandija, u koprodukciji s Teatrom Carlo Felice iz Genove, dok su zagrebačkoj publici predstavljene i gostujuće produkcije Slovenskog narodnog gledališča Opera i balet Ljubljana (Manon Lescaut), Sofijske opere i baleta (Wagnerova Die Walküre) te Slovenskoga narodnog gledališča Maribor (Verdijev Otello). Četvrti međunarodni Zagrebački operni festival održat će se od 11. do 20. rujna 2026.

Među najznačajnijim umjetničkim ostvarenjima sezone istaknula se i velika međunarodna koprodukcija Verdijeve Aide Hrvatskoga narodnog kazališta u Zagrebu, Teatra Massimo iz Palerma i Nacionalnog kazališta Csokonai iz Debrecena, premijerno izvedena pod glazbenim vodstvom Piera Giorgia Morandija u režiji Marija Pontiggie. Svečana gala izvedba s nastupom svjetski priznatog tenora Stefana La Colle dodatno je potvrdila međunarodni karakter ovog projekta.

Važan iskorak predstavlja i Wagnerov Tannhäuser, ostvaren u suradnji sa Slovenskim narodnim gledališčem Maribor, čija je premijera pod redateljskim vodstvom Francka Van Laeckea, a zahvaljujući platformi OperaVision, omogućila dostupnost predstave publici diljem svijeta koja operu može pogledati sve do do 19. prosinca 2026.

Opera HNK-a sezonu je dodatno obogatila velikim koncertnim događanjima, među kojima se ističe nastup u sklopu festivala Zagreb Classic, na kojem su uz Zbor i Orkestar HNK-a pod ravnanjem maestra Ivana Repušića nastupile međunarodno priznate američke operne zvijezde – sopranistica Erin Morley, redovita solistica njujorške Metropolitan Opere, te tenor Lawrence Brownlee, jedan od vodećih belkanto tenora današnjice. Spojem velikih opernih naslova, međunarodnih koprodukcija, festivalskih programa i gostovanja svjetskih umjetnika, Opera HNK-a u Zagrebu još je jednom potvrdila svoju umjetničku izvrsnost i međunarodnu vidljivost.

Balet – između klasike i novih plesnih vizija

Balet HNK-a u Zagrebu sezonu je obilježio trima premijernim naslovima: novom produkcijom Orašara Petra Iljiča Čajkovskog u koreografiji Rudolfa Nurejeva, baletom Trnoružica Petra Iljiča Čajkovskog u koreografiji Paula Chalmera te autorskim projektom Othello prema Williamu Shakespeareu i glazbi Gustava Mahlera u koreografiji Valentine Turcu.

Kazališna godina ostat će zapamćena kao razdoblje iznimnog umjetničkog iskoraka u kojem su se spojili vrhunski akademizam klasičnog baleta i suvremeni autorski plesni teatar. Sezona 2025./2026. bila je osmišljena kao dinamičan dijalog između najzahtjevnije baletne klasike i snažnih suvremenih koreografskih rukopisa, a ansambl je još jednom potvrdio svoju visoku tehničku razinu i umjetničku zrelost. Posebna pozornost posvećena je i razvoju budućih generacija umjetnika programom stipendije te radom Baletnog studija, čime HNK sustavno ulaže u razvoj domaćega baletnog kadra.
Sezonu je posebice obilježila svečana gala izvedba Trnoružice 13. travnja 2026., na kojoj su kao posebni gosti nastupili prvaci Baleta milanskoga Teatro alla Scala, primabalerina Nicoletta Manni i prvak baleta Timofej Andrijashenko. Njihovo gostovanje, ostvareno neposredno nakon premijere rasprodane Trnoružice, nastavilo je uspješnu suradnju HNK-a u Zagrebu s vodećim europskim baletnim kućama.

Nagrade i priznanja

Iznimnu sezonu pratila su brojna strukovna, festivalska i institucionalna priznanja. Drvene ptice, koprodukcija HNK-a u Varaždinu i HNK-a u Zagrebu u sklopu projekta K-HNK, osvojile su Nagradu hrvatskoga glumišta za najbolju dramsku predstavu, dok je Ivan Plazibat nagrađen za najbolje redateljsko ostvarenje. Predstava je na 36. Marulićevim danima osvojila još tri priznanja – Nagradu publike, nagradu Klari Fiolić za glumačko ostvarenje te Zdravki Ivandiji Kirigin za scenografiju.

Velik uspjeh ostvario je i Balet HNK-a: Hamlet je osvojio Nagradu hrvatskog glumišta za najbolju baletnu predstavu, Leo Mujić za najbolje koreografsko ostvarenje, Guilherme Gameiro Alves za mušku baletnu ulogu, a Pavel Savin nagradu za izuzetno ostvarenje mladih umjetnika za ulogu u Carmen. Nagrade za svekoliko umjetničko djelovanje pripale su umirovljenim nacionalnim prvakinjama HNK-a Branki Cvitković i Almiri Osmanović.

Predstava Cabaret, jedan od ključnih projekata nove scene HNK2, osvojila je Zlatni studio za najbolju kazališnu predstavu godine, a Devin Juraj za ulogu Emceeja Gumbekovu nagradu za najboljega glumca. Među ostalim važnim priznanjima, ravnateljica Drame Tena Štivičić dobitnica je Nagrade Helene Weigel za kazalište, dok je intendantica dr. sc. Iva Hraste Sočo u okviru priznanja najboljim menadžerima godine primila Nagradu „Tihomir Premužak“ za pozitivan društveni utjecaj i Nagradu „Zvonimir Torjanac“ za svekoliki umjetnički i društveni doprinos kazališnoj umjetnosti. HNK u Zagrebu osvojio je i EPL nagradu za izvrsnost u poslovnoj komunikaciji, dok je kazališna Nagrada „Tito Strozzi“ dodijeljena baletnoj predstavi Žar ptica/Petruška.

Prema novim umjetničkim iskoracima

Iza Hrvatskoga narodnog kazališta u Zagrebu ostaje sezona obilježena velikim produkcijama, snažnim međunarodnim povezivanjem i rekordnim interesom publike. Gotovo potpuno ispunjeno gledalište tijekom cijele godine dokazuje kako HNK u Zagrebu uspješno odgovara na očekivanja svoje vjerne publike, ali istodobno privlači i nove generacije gledatelja.

Ulazeći u novu sezonu, Hrvatsko narodno kazalište u Zagrebu nastavlja graditi repertoar koji povezuje tradiciju i suvremenost, omogućuje razvoj domaćim umjetnicima i otvara prostor međunarodnim suradnjama, ostajući jednim od ključnih mjesta hrvatskoga kulturnog života.