Gospoda Glembajevi u koreografiji Lea MujićaBalet — 26. siječnja 2018.
Praizveden krajem prošle sezone, balet Gospoda Glembajevi prema drami i prozi Miroslava Krleže u koregorafiji Lea Mujića na odabranu glazbu Ludwiga van Beethovena i Sergeja Rahmanjinova, izazvao je oduševljenje publike i kritike, a na repertoaru je bio u četvrtak, 25. siječnja 2018.
Najslavnije Krležino djelo prvi je put izvedeno kao balet, a njegovo se uprizorenje pokazalo još jednom uspješnicom zagrebačkog Baleta. Dramaturški suradnik na predstavi je Ivan Leo Lemo, umjetnički savjetnik Vlaho Bogišić, scenograf Stefano Katunar, kostimografkinja Manuela Paladin Šabanović, oblikovatelj svjetla Aleksandar Čavlek, oblikovatelj zvuka Svebor Zgurić, baletna majstorica Suzana Bačić. Praizvedba je održana 30. svibnja 2017.
U predstavi sudjeluju: George Stanciu (Ignjat Glembay), Iva Vitić Gameiro (Barunica Castelli Glembay), Takuya Sumitomo (Leone Glembay), Rieka Suzuki (Sestra Angelika), Andrea Schifano (Puba Fabriczy), Dan Rus (Titus Andronicus Fabriczy), Guilherme Gameiro Alves (dr. Altmann), Balint Rauscher (Silberbrandt), Simon Yoshida (Ballocsanszky), Kornel Palinko (Oliver), Oleksander Koriakovskyi (Ivan Glembay), Natalia Kosovac (Fanika Canjek), Milka Hribar Bartolović (Irena Danielli Glembay), Miruna Miciu (Alisa Glembay), Andrej Izmestjev (Barun Castelli), Mirna Sporiš (Charlotina majka), Adam Harris (Zygmuntowicz), Ilir Kerni (Pukovnik), Ovidiu Muscalu (Skomrak), Andrija Palada (Novinar), Andrej Barbanov (Mayordom Franz), Tihana Trupeljak Bujanić (Katica), Emilija Sorić (Anita), Noa Matković (Leone) te velik dio baletnog ansambla.
Baletna priča o Glembajevima počinje ranije nego li u dramskom tekstu jer je koreograf, redatelj i autor libreta Leo Mujić, stvarajući ovo scensko djelo, zagrabio i u prozne tekstove Miroslava Krleže iz ciklusa O Glembajevima. Prije poznatih događaja koji kulminiraju na proslavi jubileja Banke Glembay Ltd., doznajemo mnoge pojedinosti iz života bliskih likova, koje su dovele do potpuna sloma jedne agramerske patricijske obitelji. Leone koji nije nastavio obiteljski biznis nego se okrenuo umjetnosti, u Zagreb se vraća poslije jedanaest godina i ne može odoljeti da ironično ne komentira mračnu obiteljsku povijest koja je započela zločinom počinjenim 1790., a nastavila daljnjim kriminalnim poslovnim i životnim transakcijama, praćenim teatralnim sredstvima degeneracije. Od praizvedbe drame u zagrebačkome Hrvatskom narodnom kazalištu s golemim uspjehom, djelo je postalo jednom od najizvođenijih Krležinih drama uopće, a posezanje za ovom toliko poznatom temom hrvatske literature bio je velik izazov ne samo za koreografa, njegove suradnike i cjelokupan ansambl, nego i za one koji dobro poznaju ovu literarnu obitelj.
Predstava traje dva sata s jednom stankom.
