Novosti

Hrvatsko narodno kazalište u Zagrebu dodijelilo je 4. srpnja godišnje nagrade za najbolja umjetnička ostvarenja u drami, operi i baletu u sezoni 2024./2025. u zagrebačkome HNK-u.
Ovogodišnji laureati u Drami su Ksenija Marinković te glumački ansambl predstave Zločin i kazna, Valentina Fijačko Kobić i Ivica Čikeš dobitnici su nagrade u Operi, a u Baletu Natalia Kosovac i Mattia Bacon. Intendantica HNK u Zagrebu dr.sc. Iva Hraste Sočo svečano je uručila priznanja istaknutim umjetnicima te im čestitala na njihovom umjetničkom doprinosu.

DRAMA
Ocjenjivačko povjerenstvo za dodjelu godišnjih nagrada Hrvatskoga narodnog kazališta u Zagrebu u Drami u sastavu: predsjednica Helena Buljan te članice Željka Turčinović i dr.sc Martina Petranović, donijelo je odluku da se Nagrada „Mila Dimitrijević“ za najbolje glumačko ostvarenje u kazališnoj sezoni 2024./2025. dodjeljuje Kseniji Marinković za ulogu Pripovjedačice/Annie u predstavi Godine Annie Ernaux u režiji Jovane Tomić u produkciji HNK-a iz Zagreba.
Poseban dramski naglasak jest na odnosu majke i kćeri u različitim razdobljima majčina turbulentnog života, a kao sredstvo komunikacije prevladava ispovjedni diskurs koji je u interpretaciji Ksenije Marinković precizan, uvjerljiv i autokritičan definirajući je kao središnju figuru predstave, kao putokaz različitim generacijama žena koje spaja njezina osobnost, budi u njima empatiju i solidarnost za ženski spol, navedeno je u obrazloženju ocjenjivačkog povjerenstva.
Nagradu „Mila Dimitrijević“ za najbolje glumačko ostvarenje u kazališnoj sezoni ocjenjivačko povjerenstvo je dodijelilo glumačkom ansamblu predstave Zločin i kazna za izvedbu predstave Zločin i kazna Fjodora Mihajloviča Dostojevskoga u režiji Jerneja Lorencija.
Glumački ansambl predstave Zločin i kazna redateljevu koncepciju na scenu Hrvatskoga narodnog kazališta iznosi s punim povjerenjem i uvjerenjem. Gotovo hipnotički predanim izgovaranjem Dostojevskijeve značenjski guste i emotivno nabijene rečenice iskazuje brojne registre intelektualne, moralne i emotivne napaćenosti junaka, instrumentalnom svirkom te pjevanjem, u kojem se interpretativno i emotivno posebice ističe Iva Jerković Oreški, sudjeluju u šire postavljenome transformiranju zvučne kulise u agilno i prodorno izvedbeno tkivo, a tjelesno naglašenom te fizički iznimno zahtjevnom igrom – napose za dvoje mladih glumaca, ali i za sve ostale – koja višesatnim izvedbenim trajanjem od glumačkoga ansambla iziskuje golemu snagu i koncentraciju, uvlači i publiku u Dostojevskijevu i Lorencijevu somnambulnu sekciju društvenoga ludila i individualne savjesti, istaknuto je u obrazloženju.

OPERA
Ocjenjivačko povjerenstvo Opere u sastavu predsjednice Zrinke Matić te članica dr. sc. Zdenke Weber i dr. sc. Hane Breko, Nagradu „Marijana Radev“ Hrvatskoga narodnog kazališta u sezoni 2024./2025. dodijelili su Valentini Fijačko Kobić za ulogu Rusalke u istoimenoj operi Antonína Dvořáka. U izvedbi Rusalke zasjali su zagrebački interpreti, a posebno Valentina Fijačko Kobić, čija je izvedba pokazala ljepotu i veličinu naslovne uloge i obasjala toplim svjetlom kompletnu glazbu opere. Dobili smo kreaciju koja je dovršena, zrela, izrađena u svim detaljima, koja odiše sigurnošću i mirom, a usto i lakoćom proživljavanja i oživljavanja uloge u tom trenutku, na sceni, koje počiva na savršenom vladanju glasom i svim tehničkim aspektima uloge, naglasilo je ocjenjivačko povjerenstvo u obrazloženju.

Nagrada „Vladimir Ruždjak“, prema odluci ocjenjivačkog povjerenstva, pripala je Ivici Čikešu za tri uloge: Oloferna u Juditi Frane Paraća, Sarastra u Čarobnoj fruli Wolfganga Amadeusa Mozarta i Gazde Marka u Eri s onoga svijeta Jakova Gotovca. Dolazak nacionalnog prvaka basa Ivice Čikeša u angažman Opere HNK Zagreb prije dvije sezone osnažio je konstelaciju solističkog ansambla, dovevši u njegovo središte glas snažne gravitacije, koji svaku predstavu boji vibrantnom sonornošću. Čist, jasan, bez suvišnog manirizma, pjevački jednostavan i autoritativan, glasa koji sam po sebi daje autoritet ulogama vladara, bilo svjetovnih poput Oloferna ili Gazde Marka, ili duhovnih poput Sarastra, Ivica Čikeš i glumački i pjevački donosi snažne likove koji kao da su krojeni po njegovu glasu, navedeno je u obrazloženju.

BALET
Ocjenjivačko povjerenstvo za dodjelu godišnjih nagrada u Baletu u sastavu: Mateja Pučko Petković i Dubravko Kolšek, članovi, te prof. dr. sc. Svebor Sečak predsjednik, donijelo je odluku da Nagradu „Ana Roje“ dobiva Natalia Kosovac za ulogu Vivette u baletu Arležanka Georgesa Bizeta u koreografiji Rolanda Petita kao i za niz glavnih uloga u tekućem repertoaru Baleta HNK u Zagrebu.
Stasala je u zrelu baletnu umjetnicu koja nosi veliki dio kako klasičnog, tako i suvremenog repertoara. U specifičnoj, idiosinkratskoj koreografiji Arležanka Rolanda Petita iznimno se dobro snašla u ulozi Vivette te je pokazala interpretativne i tehničke mogućnosti i u ovoj povijesnoj koreografiji kasnog modernizma, dočaravši čistoću i krhkost lika koji je tumačila. Natalia Kosovac kao baletna umjetnica kontinuirano pokazuje svestranost i posvećenost svojoj profesiji te je ova nagrada priznanje za njezin cjelokupan rad u Baletu HNK u Zagrebu, pojasnilo je ocjenjivačko povjerenstvo. 
Nagradu „Oskar Harmoš“ prema odluci ocjenjivačkog povjerenstva dobio je Mattia Baccon za ulogu Petruške u istoimenom baletu Igora Stravinskog u koreografiji Edwarda Cluga kao i za pokazane interpretativne mogućnosti u cjelokupnom repertoaru Baleta HNK u Zagrebu. 
Uz etablirane soliste zagrebačkog Baleta pojavila se nova generacija mladih i perspektivnih plesača koji dolaze sa svih strana svijeta. Među njima istaknuo se Mattia Baccon svojim upečatljivim interpretacijama različitih uloga od kojih posebno mjesto zauzima Petruška. Nadamo se da će mu ova nagrada biti poticaj za daljnji umjetnički razvoj, poručilo je povjerenstvo u svom obrazloženju.

OBRAZLOŽENJA

DRAMA - OBRAZLOŽENJE MILA DIMITRIJEVIĆ

Nagrada Mila Dimitrijević za najbolje glumačko ostvarenje u kazališnoj sezoni 2024./2025. dodjeljuje se nacionalnoj prvakinji Kseniji Marinković za ulogu Pripovjedačice/Annie u predstavi Godine Annie Ernaux u režiji Jovane Tomić u produkciji HNK-a iz Zagreba, premijerno izvedenoj 6. lipnja 2025. godine
Ksenija Marinković kao zrela Annie, pripovijeda svoj život s vremenskom distancom rekonstruirajući svoju osobnu  povijest, političke i društvene promjene u francuskom društvu u rasponu od djevojaštva do zrelih dana. Protagonistica prijelomnih i subjektivno važnih događaja iz svoga života, Marinković u kreiranju lika unosi blagi samoironični komentar, melodramatske elemente u potrazi za uspomenama koje su više loše nego dobre, ali zahvalna na njima jer se na taj način formira njezin identitet kao samosvjesne, zrele i snažne žene.
Poseban dramski naglasak je na odnosu majke i kćeri u različitim periodima njezina turbulentnog života, a kao sredstvo komunikacije prevladava ispovjedni diskurs koji je u interpretaciji Ksenije Marinković precizan, uvjerljiv i autokritičan definirajući je kao središnju figuru predstave, kao putokaz različitim generacijama žena koje spaja njezina osobnost, budi u njima empatiju i solidarnost za ženski spol.
Ksenija Marinković svojom ulogom u predstavi dominira slojevitom, ali namjerno prigušenom glumom kako bi ostalim protagonisticama ostavila prostor za suigru i toplinu savezništva među ženskim likovima.

Nagrada Mila Dimitrijević za najbolje glumačko ostvarenje u kazališnoj sezoni 2024./2025 dodjeljuje se glumačkom ansamblu predstave Zločin i kazna za izvedbu predstave Zločin i kazna Fjodora Mihajloviča Dostojevskoga u režiji Jerneja Lorencija, premijerno izvedenoj 21. ožujka 2025. godine. Višegodišnji predani rad dramskoga ansambla Hrvatskoga narodnog kazališta u Zagrebu u sezoni 2024./2025. do posebnoga je izražaja došao u izvedbi predstave Zločin i kazna koju je prema istoimenome romanu Fjodora Mihajloviča Dostojevskoga režirao slovenski redatelj Jernej Lorenci.
Na tragu Lorencijeve kazališne poetike, koja podrazumijeva aktivno sudioništvo glumačkoga ansambla u oblikovanju „partiture predstave“, predstava je nastala kao rezultat kolektivnoga koautorskog rada redatelja, autorskog tima i glumačkoga ansambla predstave čije se izvedbeno autorstvo grana i prema oblikovanju tekstualnoga predloška te, uz Jerneja Lorencija i dramaturga Dinu Pešuta, glumački ansambl potpisuje i adaptaciju teksta za scensku izvedbu.
U ovome autorskom iščitavanju ruskoga klasika svjetske književnosti glumački ansambl što ga čine Alma Prica, Ksenija Marinković, Iva Jerković Oreški, Milan Pleština, Luka Dragić i Igor Kovač, zajedno sa studentima Akademije dramske umjetnosti u Zagrebu Teom Ljubešić i Ivanom Grlićem, ima zadatak iznijeti ideju o krivnji kao kazni „goroj od robije“ i „bržoj od prava“.
U interpretativnom i izvedbenom pogledu zadatak postavljen pred glumački ansambl zamišljen je iznimno zahtjevno, da kao kolektivno tijelo – pripovjedač, glumac i glazbenik u jednom – bez jasne i trajne razdiobe uloga, prelazi iz jednoga lica u drugo, gotovo koncertno čita dijelove romana, povremeno uskače u perspektivu pojedinoga lika te ga istodobno i interpretira i demistificira, aktivno participirajući i u pripovijedanju radnje i u njezinu scenskome igranju.
Glumački ansambl predstave Zločin i kazna redateljevu koncepciju na scenu Hrvatskoga narodnog kazališta iznosi s punim povjerenjem i uvjerenjem. Gotovo hipnotički predanim izgovaranjem Dostojevskijeve značenjski guste i emotivno nabijene rečenice iskazuje brojne registre intelektualne, moralne i emotivne napaćenosti junaka, instrumentalnom svirkom te pjevanjem, u kojem se interpretativno i emotivno posebice ističe Iva Jerković Oreški, sudjeluju u šire postavljenome transformiranju zvučne kulisu u agilno i prodorno izvedbeno tkivo, a tjelesno naglašenom te fizički iznimno zahtjevnom igrom – napose za dvoje mladih glumaca, ali i za sve ostale – koja višesatnim izvedbenim trajanjem od glumačkoga ansambla iziskuje golemu snagu i koncentraciju, uvlači i publiku u Dostojevskijevu i Lorencijevu somnambulnu sekciju društvenoga ludila i individualne savjesti. Zahvaljujući toj vrsti posvećnosti i pozivu na refleksiju, glumačkome ansamblu predstave Zločin i kazna s pravom pripada nagrada Mila Dimitrijević za važno glumačko ostvarenje u protekloj kazališnoj sezoni.

Ocjenjivačko povjerenstvo: predsjednica Helena Buljan te članice Željka Turčinović i dr. sc. Martina Petranović

OPERA - OBRAZLOŽENJE MARIJANA RADEV I VLADIMIR RUŽDJAK

Valentina Fijačko Kobić dobitnica je Nagrade „Marijana Radev“ Hrvatskog narodnog kazališta u sezoni 2024./2025. za ulogu Rusalke u istoimenoj operi Antonína Dvořáka.
Kada je napokon, nakon dugih desetljeća izbivanja sa zagrebačke scene (gdje ju se zadnji put moglo čuti u prvoj polovici 20. stoljeća), Rusalka ove sezone zazvučala u Zagrebu, u svoj svojoj pitomoj i mekoj tonskoj paleti, i publika je – nakon dugih godina senzibilizacije za ponajprije talijansku operu – mogla osjetiti prepoznavanje tog u mnogome bliskog i srodnog glazbenog podneblja, čiji su uostalom brojni predstavnici postali dijelom zagrebačkog miljea i hrvatskog glazbenog nasljeđa. U izvedbi Rusalke zasjali su zagrebački interpreti, a posebno Valentina Fijačko Kobić, čija je izvedba pokazala ljepotu i veličinu naslovne uloge i obasjala toplim svjetlom kompletnu glazbu opere. Još kada je na koncertima Opere pod zvijezdama početkom 2000-itih više puta otpjevala glasovitu ariju Rusalke Měsíčku na nebi, Dvořákova je glazba u izvedbi Valentine Fijačko Kobić zazvučala prikladno i po mjeri njezina raskošnoga glasa, kao i njezina senzibiliteta. Sada u izvedbi cijele uloge dobili smo kreaciju koja je dovršena, zrela, izrađena u svim detaljima, koja odiše sigurnošću i mirom, a usto i lakoćom proživljavanja i oživljavanja uloge u tom trenutku, na sceni, koje počiva na savršenom vladanju glasom i svim tehničkim aspektima uloge. U zanimljivoj režiji koja je naglasak stavila na psihološku preobrazbu iz djevojke u ženu (da pojednostavnimo), lik Rusalke poprimio je nove dimenzije koje je Valentina glatko prenijela, krećući se s mirom i suverenošću kroz pozicije scene, zadate poput psiholoških faseta lika, kao i kroz susrete s drugim likovima (također fino izrađenim kreacijama njezinih partnera na sceni), cijelo vrijeme ostajući dominantnom u predstavi, koja je – osnažena zrelošću i idejama interpreta – nadrasla opernu bajku i poprimila obličje svojevrsne glazbene drame.    

Ivica Čikeš dobitnik je Nagrade „Vladimir Ruždjak“ Hrvatskog narodnog kazališta u sezoni 2024./2025. za tri uloge: Oloferna u Juditi Frane Paraća, Sarastra u Čarobnoj fruli Wolfganga Amadeusa Mozarta i Gazde Marka u Eri s onoga svijeta Jakova Gotovca. Dolazak nacionalnog prvaka basa Ivice Čikeša u angažman Opere HNK Zagreb prije dvije sezone, osnažio je konstelaciju solističkog ansambla, dovevši u njegovo središte glas snažne gravitacije, koji svaku predstavu boji vibrantnom sonornošću. Nagradivši tri njegove kreacije željeli smo ukazati na raspon uloga – od onih koje je godinama glancao i pokazao se kao njihov nesumnjivo najidealniji tumač – poput uloge Gazde Marka, u čijoj interpretaciji ne ostaje ni trunke mjesta da ga poželimo drugačije zamisliti ili čuti, impozantan, gromak, čist, jasan, u svakom tonu i svakoj riječi, blag i topao u zadnjem činu – do onih koje je tek uveo u svoj repertoar poput Sarastra i Olofernea. Njih je pjevao jednako sigurno, s puno osjetljivosti i nijansi u svakoj frazi – bila ona Mozartova ili Paraćeva. Jedinstveni rudimentarni prizvuk Mediterana, prožet oporom notom biblijske drevnosti u Paraćevoj Juditi, Čikeš osjeća i prenosi sasvim izvorno, razumijevajući jezik Marulića koji je poslužio kao podloga Paraćevim frazama. Njegovo ostvarenje Oloferna, iako se ne radi o najvećoj ulozi u operi, bilo je najdojmljivije u predstavi – uloga je položena u visokom, gotovo baritonskom dijelu glasovnog raspona, koji je Čikeš donio s lakoćom i silinom, a usto bio je glumački prirodan i impozantan kao barbarski vladar, unoseći u djelo dramsku dinamičnost i uzbudljivost, te nas gotovo navevši da požalimo zbog neumitnog Juditina postupka. Na suprotnoj strani repertoara je Sarastro, ne samo po značaju lika – uglađenog visokog svećeniku čija je ovozemaljska ranjivost iščezla među apstraktnim simbolima, nego i zbog impozantnih dubina koje su test svakog basa – na kojem Čikeš nesumnjivo odlično prolazi. Čist, jasan, bez suvišnog manirizma, pjevački jednostavan i autoritativan, glasa koji sam po sebi daje autoritet ulogama vladara, bilo svjetovnih poput Oloferna ili Gazde Marka, ili duhovnih poput Sarastra, i ovdje je Ivica Čikeš i glumački i pjevački donio snažan lik koji kao da je krojen po njegovom glasu.

Ocjenjivačko povjerenstvo: Predsjednica Zrinka Matić te članice dr. sc. Zdenke Weber i dr. sc. Hana Breko   

BALET - OBRAZLOŽENJE ANA ROJE I OSKAR HARMOŠ

Godišnja nagrada Ana Roje dodjeljuje se Nataliji Kosovac za ulogu Vivette u baletu Arležanka Georgesa Bizeta u koreografiji Rolanda Petita kao i za niz glavnih uloga u tekućem programu Baleta HNK u Zagrebu. Stasala je u zrelu baletnu umjetnicu koja nosi veliki dio kako klasičnog, tako i suvremenog repertoara. U specifičnoj, idiosinkratskoj koreografiji Arležanka Rolanda Petita izuzetno se dobro snašla u ulozi Vivette te je pokazala interpretativne i tehničke mogućnosti i u ovoj povijesnoj koreografiji kasnog modernizma, dočaravši čistoću i krhkost lika koji je tumačila, te čitav niz emocija zaljubljene i razočarane djevojke koja ne razumije fascinaciju svog odabranika iluzijom vizije Arležanke koja živi samo u njegovoj mašti i dovodi do tragičnog kraja. Natalia Kosovac kao baletna umjetnica kontinuirano pokazuje svestranost i posvećenost svojoj profesiji, te je ova nagrada priznanje za njezin cjelokupan rad u Baletu HNK u Zagrebu. 

Godišnju nagradu Oskar Harmoš dobiva Mattia Baccon za ulogu Petruške u istoimenom baletu Igora Stravinskog u koreografiji Edwarda Cluga kao i za pokazane interpretativne mogućnosti u cjelokupnom repertoaru Baleta HNK u Zagrebu. Uz etablirane soliste zagrebačkog Baleta pojavila se nova generacija mladih i perspektivnih plesača koji dolaze sa svih strana svijeta. Među njima istaknuo se Mattia Baccon svojim upečatljivim interpretacijama različitih uloga od kojih posebno mjesto zauzima Petruška. Utjelovio je lutku koja može u ovom grotesknom i fantastičnom baletu oživjeti i osjećati, izražavajući hipersenzibilnost i različitost tog lika koja korespondira i s današnjim otuđenjem tankoćutnih i drugačijih neshvaćenih pojedinaca. Nadamo se da će mu ova nagrada biti poticaj za daljnji umjetnički razvoj.

Ocjenjivačko povjerenstvo: Predsjednik dr. sc. Svebor Sečak, Mateja Pučko Petković i Dubravko Kolšek članovi.