FESTIVAL SVJETSKOG KAZALIŠTA - Pippo Delbono SREĆA

SREĆA

Emilia Romagna Teatro Fondazione- Compagnia Pippo Delbono

Autor i redatelj: Pippo Delbono

Izvođači: Dolly Albertin, Gianluca Ballaré, Margherita Clemente, Pippo Delbono, Ilaria Distante,  Mario Intruglio, Nelson Lariccia, Gianni Parenti, Pepe Robledo, Grazia Spinella, uz glas Bobòa

Glazba: Pippo Delbono, Antoine Bataille, Nicola Toscano i drugi umjetnici

Oblikovanje svjetla: Orlando Bolognesi                                               

Zvuk: Giulio Antognini                                                                       

Kostimografkinja: Elena Giampaoli                                                                                         

Scenografi i rekviziteri: Enrico Zucchelli             

Cvjetni aranžman: Thiérry Boutémy                        

Vodstvo produkcije: Allessandra Vinanti                                                         

Organizacija: Sivlia Cassanelli                                                                              

Tehničko vodstvo: Fabio Sajiz                                                                               

Produkcija: Emilia Romagna Teatro Fondazione

Koprodukcija: Théâtre de Liège, Le Manège Maubeuge – Scène Nationale

Zahvaljujemo: Enricu Bagnoliju, Jean-Michelu Ribesu, Thiérryju Boutémyju, Boutemyjevoj asistententici Alessiji Guidoboni i Théâtre de Liegeu na posudbi kostima

O PREDSTAVI

Svaki rad u kazalištu može nalikovati plovidbi, kretanju prema raznim situacijama, raspoloženjima, intuicijama koje vas nerijetko iznenade. Ovo nije predstava koja se izvodi svake večeri. To je ritual, pojava, jedinstvena gesta koja povezuje one koji su na sceni i one u gledalištu, svi dišu ujednačenim, zajedničkim ritomom. Postaviti na scenu komad koji se bavi radošću označava  potraga za takvim trenutkom, to je prelaženje rijeka oprečnih osjećaja- straha, sreće, boli, entuzijazma – to je pokušaj hvatanja trenutka u kojem nastaje eksplozija radosti. Umjesto pohranjivanja tog stanja u zaleđene slike, zvukove, ili dogovoreni mizanscen, Pippo Delbono i njegovi glumci nastoje svake večeri zakoračiti korak dalje u smjeru neobuzdane egzaltacije i intuicije bez granica. Redatelj tako na scenu uvodi klaunove i njihov ples. Uz to je na sceni i uspomena na šamana koji kroz ludilo oslobađa svoju dušu. Čuje se melankolična melodija tanga i prigušeno škripanje poda pozornice. Pregršt vizija love jedna drugu, prelamaju se, prekrivaju: stotine papirnatih brodića; šarenih tepiha, uzburkanih poput valova Mare Nostruma. Tu je i sekularna molitva Erri De Luce: Oče naš morski, koji nisi u raju.Sve je to isprepleteno do samoga kraja, kada dolazi do eksplozije cvijeća , koju su zajednički osmislili Pippo Delbono i Thiérry Boutémy, normanski cvjećar koji živi u Bruxellesu, a radi širom svijeta. Pippovi glumci se penju na pozornicu, jedan po jedan. Uzimaju gledatelje za ruku, svaki na svoj način stvara od gledatelja svoje suputnike u toj nikad dovršenoj potrazi. Osobne priče, maske, klaunerije, uspomene, sve titrajuće slike ljudi koji traže sreću. Iako je svaka izvedba točka na karti svijeta, svaki dio ovog projekta je korak na putu traganja. Putovanje nikada ne završava, kolo slika i emocija se stalno vrti. Svake večeri, uz iznenađenja, u ritmu ove trupe koja uporno traga za radošću.

 IZ KRITIKA

"Radost, novo djelo Pippa Delbona duboko dira publiku. On i njegova raznovrsna trupa propalica, lutalica, iznimaka, glumaca, izbjeglica –pulsira, s velikom samoobnavljajućom energijom…Ovaj rad je rođen iz crne rupe, iz mentalne zatvorske ćelije. Delbono osvaja sve svojim prodorom u našu imaginaciju, naše osjećaje, i to u doba bijega i zatvaranja u same sebe i puštanja Narcisa na miru. On otvara prostor za slušanje, oslobađa  naše vizije, šapće nam da se ne moramo bojati. Govori nam da radost može postojati, čak i u najcrnjim trenutcima. Govori o tome kako nam nasušno treba radost u svim brodolomima, radost koja će zatvorske ćelije pretvoriti u mjesto cvjetne proslave. On boji scenu Pierrotovom žalošću i njegovom radošću, puni scenu sokovima svijeta, njegovim stalnim okrutnostima; Bobòv govor je sav u mumljanju i stenjanju, u stihovima čistog zvuka, govoreći više od sve okolne retorike. Biti. Ovdje. Sada. U tuzi i radosti. Pozornica se polako pretvara u proljeće, zahvaljujući cvjetnim aranžmanima Thiérryja Boutémija iz Belgije i sveprisutne pojave glumaca trupe Pippa Delbona."

                                                                    Massimo Marino, Il Corriere della sera - Corriere di Bologna

PIPPO DELBONO

Pippo Delbono je autor, glumac i redatelj  koji je osnovao svoju trupu u ranim osamdesetim godinama dvadesetog stoljeća. S njom je napravio brojne predstave od Il tempo degli assassini /Vrijeme ubojica (1987.) sve do projekta Vangelo / Evanđelje (2016.). Njegove produkcije su bile mnogo puta nagrađivane i izvođene  u više od pedeset zemalja širom svijeta. Također je režirao nekoliko filmova, kao što su: Guerra / Rat (2003.), La paura / Strah (2009.), Amore carne / Mesna ljubav (2011.), Sangue /Krv (2013.)  i Vangelo/Evanđelje (2016.), premijerno prikazan na važnim filmskim festivalima poput Venecijanskoga  filmskog festivala i Filmskog festivala u Locarnu. Glumio je u brojnim filmovima,uključujući uloge u djelima I am Love/Ja sam ljubav Luce Guadagnina, Me and You / Ja i ti Bernarda Bertoluccija, Goltzius and the Pelican Project /Goltzius i projekt Pelikan  Petera Greenywaya. Napisao je i bio suautor nekoliko knjiga: Barboni - Il teatro di Pippo Delbono (izdavač Ubulibri); Mon théâtre (izdavač Actes-Sud); Le corps de l'acteur (izdavač Les Solitaires Intempestifs); El teatro de la rabia (izdavač Punto Aparte); Récits de juin (izdavač Actes Sud); Racconti di guigno (izdavač Grazanti); Ecrivains de plateau, autora Bruna Tacklesa (izdavač Les Solitaires Intempsetifs); Teatrul Meu (izdavač Fundatia Culturala Camil Petrescu); Corpi senza menzogna, napisana zajedno s Leonettom Bentivogliom (izdavač Barbes).

Ove godine Festival se odvija u sklopu Europskog programa Hrvatskoga narodnog kazališta u Zagrebu uz potporu Ministarstva kulture Republike Hrvatske za potrebe predsjedavanja Vijećem Europske unije.

Vezane novosti

Drama