Wolfgang Amadeus Mozart Così fan tutte

Così fan tutte

Kreativni tim

Dirigent

Maro Rica,

Redateljica

Dora Ruždjak Podolski

Scenografija

Studenti Akademije dramske umjetnosti i Akademije likovnih umjetnosti pod mentorstvom Tanje Lacko, doc. art. (ADU), Ana Sarić, umjetnička suradnica (ADU) i Gordana Bakić-Vlahov, doc. art. (ALU)

Kostimografija

Studenti Tekstilno-tehnološkog fakulteta pod mentorstvom Barbare Bourek, doc. art. (TTF) i Sandre Škaro, ass. (TTF)

Oblikovanje svjetla

Studenti Akademije dramske umjetnosti pod mentorstvom Denija Šesnića, doc. art. (ADU)

Asistent redateljice

Hrvoje Korbar

Ansambl predstave

Fiordiligi

Josipa Gvozdanić / Darija Auguštan, Josipa Gvozdanić

Dorabella

Silvija Pleše / Lana Maletić / Emilia Rukavina

Despina

Anabela Barić / Josipa Bilić / Lucija Jelušić

Ferrando

Stevan Karanac / Luka Šindija / Tomislav Tukša

Guglielmo

Ivan Šimatović / David Šeb / Jurica Jurasić Kapun

Don Alfonso

Josip Roša / Miha Bole

ČLANOVI ZBORA I ORKESTAR MUZIČKE AKADEMIJE SVEUČILIŠTA U ZAGREBU

Koncertni majstor

Zvonimir Krpan

Korepetitori i asistenti dirigenta

Jurica Petar Petrač, Maro Rica, Pavle Zajcev, Mamiko Okada

Inspicijentica

Zrinka Petrušanec

Komična opera u 2 čina

Produkcija Muzičke akademije u Zagrebu u suradnji s Hrvatskim narodnim kazalištem u Zagrebu

Nastavljajući suradnju sa zagrebačkom Muzičkom akademijom i u novoj sezoni, na sceni zagrebačkoga Hrvatskog narodnog kazališta bit će premijerno izvedena šaljiva Mozartova opera Così fan tutte ossia la scuola degli amanti / Tako rade sve ili Takve su sve žene.
Opera buffa Così fan tutte pripada trima posljednjim Mozartovim operama, a nastala je na poticaj bečkog dvora koji je želio pružiti vladaru Josipu II. njegovu omiljenu zabavu u posljednjim danima bolovanja od sušice. Djelo je nastalo u vrlo kratkom vremenu, prvi orkestralni pokus bio je 20. siječnja, a praizvedba već 26. siječnja 1790. Kako je car Josip II. umro samo dvadeset pet dana kasnije, daljnje prikazivanje djela je prekinuto i nastavljeno tek u ljeto. U Beču je ponovno postavljeno poslije Mozartove smrti 1794., ali u njemačkoj preradi. O nastanku ovog djela i njegovu prvom izvođenju ima manje podataka nego o ostalim Mozartovim djelima te nedostaju autentični dokumenti i kritike. Vjerojatno je sadržaj djela bio razlog zbog kojega je praizvedba ostala nezabilježena, jer je smatran skandaloznim, nemoralnim i uvredljivim za ženski rod. Premda je libreto Lorenza da Pontea na vječnu temu prijevare, odnosno zamjene ljubavnika, za današnje gledatelje prilično naivan, sve do dubokog devetnaestog stoljeća smatrali su vulgarnom tvrdnju da su žene proste namiguše koje u samo jednom danu mogu iznevjeriti najdublje osjećaje prema svojim zaručnicima i s drugima pohitati u bračnu luku. Međutim, libreto nije umanjio skladateljsku individualnost i Mozartova je glazba za ovu operu prema mišljenju mnogih dosegnula svoje najljepše, najduhovitije i najšarmantnije trenutke.
Iznimno talentirane generacije studenata Muzičke akademije zasigurno će na najbolji mogući način odgovoriti na visoke zahtjeve ovog djela, a predstavu će režirati Dora Ruždjak Podolski. I ovaj put u ostvarenju opernog projekta studentima Muzičke akademije pridružit će se kolege s Akademije dramske umjetnosti, Akademije likovnih umjetnosti, Tekstilno-tehnološkog fakulteta i Studija dizajna pri Arhitektonskom fakultetu.

Vezane novosti

Opera