U pripremi balet Valentine Turcu Smrt u Veneciji Balet — 17. svibnja 2018.
U koprodukciji s Baletom mariborskoga SNG-a, Balet Hrvatskoga narodnog kazališta u Zagrebu priprema posljednju ovosezonsku praizvedbu, dramski balet Smrt u Veneciji nastao prema motivima istoimene pripovijetke Thomasa Manna na glazbu Gustava Mahlera. Autorica predstave Valentina Turcu potpisuje adaptaciju romana, izbor glazbe, režiju i koreografiju. Scenograf je Marko Japelj, kostimograf Alan Hranitelj, oblikovatelj svjetla Aleksandar Čavlek, autor video projekcija Matjaž Mrak, asistent koreografkinje je Anton Bogov, asistentica kostimografa Petra Pavičić, baletni majstori su Mihaela Devald Roksandić, Milka Hribar Bartolović.
Praizvedba će se održati 5. lipnja 2018.
U predstavi će nastupiti Takuya Sumitomo / Andrea Schifano (Gustav von Aschenbach),
Guilherme Gameiro Alves / Takuya Sumitomo (Anđeo smrti), Andrea Schifano / Balint Rauscher (Tadzio), Edina Pličanić/ Natalia Horsnell (Aschenbachova supruga), Rieka Suzuki, Kornel Palinko / Iva Vitić Gameiro, Guilherme Gameiro Alves (Ljubavnici), Natalia Horsnell / Edina Pličanić
/ Lucija Radić (Bella), Milka Hribar Bartolović / Mihaela Devald Roksandić (Tadzieva majka), Asuka Maruo, Mutsumi Matsuhisa, Saya Ikegami / Valentina Štrok , Dora Kovač (Tadzieve sestre), Drew Jackson / Oleksandr Koriakovskyi (Direktor hotela), Iva Vitić Gameiro / Lucija Radić
(Ruskinja), George Stanciu / Kornel Palinko (Rus), Simon Yoshida / Adam Harris (Amerikanac), Miruna Miciu / Rebecca Smith (Francuskinja), Matheo Bourreau / Simon Yoshida (Francuz), Cristiana Rotolo / Valentina Štrok / Asuka Maruo (Engleskinja), Adam Harris / Oleksandr Koriakovskyi (Englez), Atina Tanović / Sabrina Feichter (Njemica), Balint Rauscher / Ovidiu Muscalu / Duilio Ingraffia (Nijemac).
U samoći sazrijeva ono što je originalno, smiono i začudno lijepo, pjesma. Ali u samoći sazrijeva i nešto suprotno tome, nešto nerazmjerno, apsurdno i nedopušteno, napisao je jedan od najvećih njemačkih pisaca, nobelovac Thomas Mann u svojoj noveli Smrt u Veneciji. Novela, koja je široku popularnost stekla zahvaljujući kultnome Viscontijevu istoimenom filmu iz 1971. godine, nedvojbeno nosi vlastito autorovo pesimistično i razarajuće proročanstvo, njegovu tipičnu refleksivnost te prvenstveno neumornu potragu za idealom, ljepotom. Sve to je utjelovljeno u glavnome junaku – Gustavu, koji je svojevrstan literarni amalgam nekoliko genijalnih osobnosti – Čajkovskoga koji se navodno sam zarazio kolerom popivši čašu neprokuhane vode, Mahlera i njegova nepogrešiva simfoničarskog perfekcionizma te samoga Thomasa Manna.
Gustav von Aschenbach – čovjek nemirne mašte, opterećen imperativom stvaranja, umjetnik opsjednut savršenstvom, u bojazni da mu život istječe i neće imati vremena ostvariti sve što treba i potpuno se izraziti, u trenutku kad se želi osloboditi svoje stvaralačke blokade putuje u Veneciju, ne znajući kako je to njegovo posljednje putovanje. Kao čovjek posve predan višim sferama umjetnosti, nedostupnim običnom smrtniku, postaje posve očaran nadzemaljskom ljepotom profinjena mladića Tadzia, koji s obitelji provodi praznike u Veneciji.
Mann je svoju novelu Smrt u Veneciji, napisanu 1912. označio tragedijom obeščašćenja / Tragodie einer Entwurdigung, što je uostalom bila sudbina brojnih esteta i modernih umjetnika iz razdoblja fin de sièclea, koji su postali žrtve lažnoga morala i društvene osude. To je i danas neumoljiva, dehumanizirajuća realnost suvremenoga svijeta, postojećega šovinizma i narcisoidne hiperprodukcije, gdje individualnost tone pod kolektivnim strahom neimenovane epidemije.
Cjelovečernji dramski balet, protkan rafiniranom, tankoćutnom glazbom Gustava Mahlera, čija remek - djela tako dobro izražavaju krajnje ljudske osjećaje i stanja, posve je nova plesna interpretacija Mannova literarnog majstorstva. Autorica kroz imaginarnu atmosferu neprekidnoga gibanja duše suptilno ulazi u kompleksni univerzum emotivnoga putovanja, pulsirajućega treperenja neprimjetne unutarnje sile Erosa i radikalnoga kontrasta sadržanog u literarnome predlošku.
Valentina Turcu – međunarodno priznata balerina, koreografkinja i redateljica, rođena je u Zagrebu, gdje su joj roditelji, poznati baletni umjetnici, još kao djetetu prenijeli ljubav prema baletu i kazališnoj umjetnosti. Diplomirala je kod slavnoga koreografa Mauricea Béjarta u Lausanni, a uspješnim je nastupima diljem svijeta u brojnim Béjartovim baletima nastavila bogatiti svoje znanje i stvaralaštvo. Najveći dio njezine plesačke i koreografske karijere vezan je uz Balet mariborskoga SNG-a. Jedna je od najkreativnijih slovenskih plesnih umjetnica te dobitnica mnogih međunarodnih nagrada za svoje plesne i koreografske kreacije, među ostalim i prestižne slovenske Prešernove nagrade. Smrt u Veneciji prvi je cjelovečernji balet koji postavlja u Hrvatskome narodnom kazalištu u Zagrebu.
