Komemoracija za Mirku KlarićIz kazališta — 20. prosinca 2022.
Komemoracija za opernu umjetnicu, dugogodišnju prvakinju Hrvatskoga narodnog kazališta u Zagrebu, sopranisticu Mirku Klarić održat će se u četvrtak 22. prosinca s početkom u 15 sati u foyeru kazališta.
Njezine operne kreacije su jedne od najcjenjenih umjetničkih dostignuća u povijesti naše najveće nacionalne kazališne kuće. Rođena je u Donjem Vidovcu, u Međimurju 1934. i već je s dvadeset godina debitirala na sceni Hrvatskoga narodnog kazališta u Zagrebu ulogom Santuzze u Mascagnijevom opernom djelu Cavaleria rusticana, postigavši veliki uspjeh. Iako je studirala i diplomirala studij slavistike na Filozofskom fakultetu u Zagrebu, pohađala je satove pjevanja kod profesorice Leje Vomačke.
1956. postaje članica Opere Hrvatskoga narodnog kazališta u Zagrebu, i od tada niže brojne sopranske role u matičnoj kući, kao i u inozemstvu. Godine 1962. usavršava se milanskome Teatro alla Scala i već je tada zapažena kao izvanredno muzikalna pjevačica, koja je osim snažnog glasa, bila i izuzetno glumački nadarena, te je uvjerljivo dočaravala različite likove na pozornici.
Njezin rad na ulozi nikada se nije ograničavao samo na najpoznatije arije, uvijek je uz pomoć redatelja i dirigenta oblikovala cjelokupan lik, dajući tako zaokruženu sliku pojedinih opernih protagonistica. Izbor opernih naslova također oslikava njezinu umjetničku filozofiju koja je izlazila iz kanona željeznog repertoara, te je domaću i brojne inozemne scene obogatila ulogama u modernim opernim djelima, među kojima se ističe njezina nezaboravna interpretacija Katarine Izmailove, Šostakoviča, uloga kojom je osvojila sve najvažnije domaće i svjetske operne scene.
Brojni domaći i strani kritičari nisu nalazili dovoljno superlativa u hvalama za njezinu duboko proživljenu i emotivnu interpretaciju ovoga besmrtnog lika. Ta uloga joj je donijela ponude njemačkih, švicarskih, nizozemskih i talijanskih opernih kuće, te je tijekom svoje karijere pjevala Katarinu više od sedamdeset puta.
Uz ovu operu, svjetsku slavu je stekla u još jednoj slavenskoj operi, Plamenom anđelu, Sergeja Prokofjeva. Uz slavenski repertoar, pjevala je Manon Manon Lescaut Puccinija, Madame Butterfly u istoimenoj Puccinijevoj operi, zatim Toscu u Puccinijevoj Tosci i Mimi u La Bohème, Desdemonu u Verdijevom Otellu, Salomu u Sraussovoj istoimenoj operi, Lizu u Pikovoj dami, Tatjanu u Evgeniju Onjeginu Čajkovskog, Natašu u Ratu i miru Prokofjeva, Carmen u Carmen Bizeta, Madeleine u Andrei Chenieru Giordana, Neddu u Mascagnijevoj operi Pagliacci i Jelenu u Nikoli Šubiću Zrinskom, Zajca.
Njezina posljednja premijerna kreacija na sceni HNK u Zagrebu je bila uloga Kompozitora u Straussovoj operi Ariadna na Naxosu, uz dirigentsko ravnanje Jovana Šajnovića, u režiji Vlade Habuneka. Tom ulogom je još više obogatila svoj golemi repertaor, podarivši publici nezaboravan doživljaj istinskog opernog umijeća. U mirovinu je otišla 1984. godine. Elegantna, vitke pojave, blistavog glasa i produbljene glumačke izvedbe, Mirka Klarić je još jedna od velikih opernih umjetnica koja je uvelike zadužila domaću i međunarodnu opernu scenu, postavljajući najviše artističke standarde kao orijentir generacijama koje dolaze.
Hrvatsko narodno kazalište u Zagrebu se sa zahvalnošću i tugom oprašta od svoje velike umjetnice.
