Novosti

Balet Ko to tamo peva nastao prema ideji Ljubivoja Tadića, a inspiriran scenarijem Dušana Kovačevića za istoimeni film redatelja Slobodana Šijana u koreografiji i režiji Staše Zurovca gostovao je 26. lipnja u Hrvatskome narodnom kazalištu u Zagrebu.

Uzvratno je to gostovanje nakon što je Hrvatsko narodno kazalište u Zagrebu 28. travnja gostovalo s baletom Gospoda Glembajevi u koreografiji i režiji Lea Mujića u Narodnom pozorištu u Beogradu.

Baletna predstava Ko to tamo peva prilično je uzdrmala kulturnu javnost 2004. godine. Atraktivna podjela, u kojoj nema glavnih i sporednih uloga, vrhunska glazba koja predstavi daje osobitu prepoznatljivost, odlična koreografija i režija, samo su neki od elemenata  koji su joj osigurali kultni status, što potvrđuje i činjenica da je stigla do 200. izvođenja na sceni Narodnoga pozorišta. Na samome početku postojala je određena strepnja kako će kulturna javnost prihvatiti činjenicu da netko ima smjelosti postaviti Ko to tamo peva u baletnoj formi, posebno zbog antologijskoga filma iz 1980. godine.
Vješt i lucidan koreografski i redateljski rukopis Staše Zurovca približio je ovu predstavu  publici širom svijeta, što dokazuju i brojna gostovanja u zemlji i inozemstvu;  Bogota (Kolumbija), Rim (Italija), Toronto i Otava (Kanada), Kairo (Egipat), Budva i Tivat (Crna Gora), Banja Luka (BiH), Skopje (Sjeverna Makedonija), Temišvar (Rumunjska), Sarajevo (Bosna i Hercegovina).
Ko to tamo peva je prva baletna predstava u novijoj kazališnoj povijesti koja je izvedena u sklopu prestižna Međunarodnog pozorišnog festivala BITEF (2005.). Ovaj balet je osvojio Godišnju nagradu Narodnoga pozorišta za najbolju predstavu sezone 2004./2005., Aprilsku nagradu Grada Beograda i Nagradu Dimitrije Parlić Udruženja baletskih umetnika Srbije.

VOJISLAV VOKI KOSTIĆ, skladatelj
Vojislav Voki Kostić je rođen 21. rujna 1931. godine u Beogradu, gdje se i školovao. Skladao je 93 vokalno-instrumentalna, orkestralna, scensko-glazbena, zborska, komorna i solistička djela te oko 2000 pjesama i balada  te glazbu za 70 filmova, 410 kazališnih predstava, 25 televizijskih serija, 40 televizijskih filmova, 20 radio drama. Objavio je 33 samostalne autorske LP ploče, 6 CD-a i album od 3 CD-a. Za svoj rad primio je brojne stručne nagrade i odlikovanja u domovini i inozemstvu. Umro je u Beogradu 2010. godine.

STAŠA ZUROVAC, koreograf i redatelj
Nekadašnji prvak Baleta Hrvatskoga narodnog kazališta  u Zagrebu gde je angažiran 1989. godine. Završio je Školu za klasični balet u Zagrebu. Baletno školovanje nastavio je u Sankt Peterburgu gde je i diplomirao na akademiji Vaganova. Sarađivao je sa sljedećim koreografima: Milko Šparemblek, Martin Müller, Ted Brandsen, Vasco Wellenkamp, Gagik Ismailian, Peter Breuer, Dinko Bogdanić, Patrick Delcroix i dr.
Glavne uloge u baletima: Orašar, Trnoružica, Coppélia, Čudesni mandarin, Johannes Faust passion, Trijumf Afrodite, Kantata 66, Dragi život, Nepoznata pustolovina.
Nastupao je u Portugalu, Italiji, Nizozemskoj, Njemačkoj, Francuskoj, Velikoj Britaniji, Češkoj, Mađarskoj, Austriji, Sloveniji, Makedoniji, Turskoj, SAD, Brazilu i Kini.
Bio je umjetnički direktor Baleta HNK Ivana pl. Zajca Rijeka od 2003. do 2012. godine.
Radio je kao predavač na Sveučilištu u Rijeci u sklopu specijalističkih studija Gluma i mediji.
Od 1996. godine aktivno se bavi koreografijom. 
Član je Hrvatskog društva samostalnih umetnika.
Koreografije:
New Beginning, Cantara, The Fiancée’s Dream, Molim te, probudi me!, Bogovi su ljuti, Cirkus primitif balet, Bogovi nisu ljuti, Daj daj, Purgatorio, Kiklos, Volite li Brahmsa?, Ko to tamo peva, Marquezomania, Daissa - Istočno od raja, Božanstvena komedija, Dance macabre, Pjesma nad pjesmama, Woyzeck, Proces, Daphnis i Chloe, Diskretni šarm buržoazije, Sjeverna bajka, Mileva Ajnštajn, Nychthemeron, Sprovod u Theresienburgu, Modrobradi, Lulu, Satovi plesa za odrasle i napredne, Labuđe jezero, White.
Autor je i brojnih koreografija za dramske i dječje predstave. 
Nagrade:
- Godišnja nagrada HNK Oskar Harmoš za najbolje muško izvođenje u sljedećim baletima: Dragocjeni život (Müller), Nepoznata pustolovina (Brandsen), Paralelni putnici (Ismailian), Kantata 66 (Wellenkamp)
- Nagrada hrvatskog glumišta za najbolje ostvarenje mladog umjetnika 2000. godine za balet Molim te, probudi me!
- Nagrada HNK za ulogu u baletu Čudesni mandarin (Šparemblek)
- Grand prix i nagrada publike na Festivalu koreografskih minijatura u Beogradu i Druga nagrada na 17. međunarodnom takmičenju koreografa u Hanoveru za balet The fiancee’s dream 2001. godine
- Godišnja nagrada HNK Rijeka za predstavu Volite li Brahmsa? za najbolji balet u sezoni 2004./2005.
- Nagrada PUBS-a i Nagrada grada Beograda za balet Ko to tamo peva
- Nagrada grada Rijeke
- Nagrada Peristil
- Nagrada međunarodnog žirija za najbolje baletno ostvrenje u sklopu Svjetskog dana muzike ISCM – Purgatorio, Kiklos
- Nagrada Vladimir Nazor
- Nagrada za najbolju koreografiju i scenski pokret na 49. prilepskom festivalu