Drama

U pripremi nova dramska premijera

U Drami HNK u Zagrebu  priprema se nova dramska premijera, praizvedba romana Kristiana Novaka Ciganin, ali najljepši u dramatizaciji Ivora Martinića te režiji Ivice Buljana, koja će se održati 30. prosinca 2017.

Scenograf je Aleksandar Denić, kostimografkinja Ana Savić Gecan, skladatelj Mitja Vrhovnik Smrekar, dizajn svjetla potpisuje Sonda 4, a video priprema Toni Soprano. 

U predstavi nastupaju Nina Violić (Milena), Filip Vidović (Sandi), Franjo Kuhar (Japica Rudolf), Ivan Glowatzky (Milenin brat), Barbara Vicković (Milenina šogorica), Ana Begić (Fanika), Ksenija Marinković (Fanika starija), Nikša Kušelj (Nikola), Siniša Popović (Hamer), Vlasta Ramljak (Dracica), Mirta Zečević (Jadranka), Jelena Perčin (Goga), Kristijan Potočki (Štoplinof Drago), Dora Lipovčan (Eliza), Alma Prica (Albina), Tin Rožman (Mirza), Ugo Korani (Tompo), Ivan Colarić (Jasmin), Livio Badurina (Đani), Bojan Navojec (Starješina), Alen Šalinović (Policajac), Dušan Bućan (Nuzat), Josip Brakus (Azad), Luca Anić (Dilara), Damir Markovina (Hasan), Nikša Kušelj (Grk Papous), Silvio Vovk (Prevoditelj), Luka Dragić (Plančić), Krešimir Mikić (Bule), Goran Grgić (Padolek), Slavko Juraga (Taradi), Ivan Jončić (Načelnik policije), Zijad Gračić (Patolog).

Protagonisti ovoga briljantnog Novakova romana čine nevjerojatnu galeriju likova koju prepoznajemo iz strahova današnjice, a uokvireni su u majstorsko fikcijsko tkanje. Mladi Rom Sandokan zvani Sandi zaljubi se u Međimurku Milenu, bijelu ženu iz susjednog sela Sabolščaka. Ona, rastavljena u kasnim četrdesetima, nepravedno izbačena s posla, vraća se u rodnu kuću gdje se mora brinuti za svojeglava djeda. Nuzat, Kurd iz Mosula napušta obitelj i zemlju koju je zahvatio rat, u potrazi za obećanim životom u Calaisu. Plančić, PR iz zagrebačke policijske uprave poslan je na teren da zataška ubojstvo koje može eksplodirati u nasilje i veliki politički skandal. Veteran Domovinskoga rata održava krhki mir u selu, a policajac na zalazu karijere opsjednut je vizijama kao iz apokaliptičke TVserije Leftovers. Ovi osebujni antijunaci nisu tipizirani predstavnici svoje etničke ili socijalne skupine, oni su plemeniti marginalci koji svojim ponašanjem odudaraju od stereotipa i na empatičan način ruše slike o predrasudama koje društvo gaji o njima. Priče se račvaju i na kraju spajaju oko krvavog ubojstva. Raskošna naracija obuhvaća precizno ispripovjedane biografije iz četiri kulturološka kruga. Novakov je roman precizna socijalna i emotivna topografija identiteta. Jedan je većinski bijeli, ali dolazi iz panonske provincije, drugi je romski, iz istoga kraja, treći predstavlja onaj državni hrvatski, predstavljen preko vlasti iz Zagreba, a četvrti izbjeglički, kurdski. Romanu golem scenski potencijal, prije svega daje raskošan autorov stil sagrađen od elemenata krimića, melodrame, dokumentarnog materijala, socijalne drame, s elementima popularne (sub)kulture, koji uključuje i romske pjesme, od kojih je najpoznatija i naslov romana. Dramatizaciju romana priprema Ivor Martinić, jedan od najzapaženijih hrvatskih dramatičara čiji tekstovi osvajaju svjetske pozornice.

Kristian Novak rođen je 1979. u Njemačkoj, a poslije završene gimnazije upisuje Pravni fakultet u Zagrebu. Ubrzo prelazi na zagrebački Filozofski fakultet, gdje diplomira germanistiku i kroatistiku. Svoj prvi roman Obješeni objavio je 2005., i zaposlio se na katedri zagrebačke Germanistike, a poslije doktorata 2011. prelazi na riječku Kroatistiku. Njegov drugi roman Črna mati zemla, objavljen 2013. dobio je T-portalovu književnu nagradu za najbolji roman godine te doživio kazališnu, a u pripremi je i filmska adaptacija.

Ivica Buljan je redatelj koji svoju bogatu kazališnu karijeru gradi i kao kritičar, pedagog i umjetnički ravnatelj. Njegove predstave prisutne su na mnogim svjetskim pozornicama, a postavio je brojne tekstove domaćih autora, osobito Miroslava Krleže te Filipa Šovagovića, Ivane Sajko, Dubravke Ugrešić, Damira Karakaša, Olje Savičević Ivančević, Danila Kiša, Tene Štivičić i dr. Dobitnik je brojnih domaćih i stranih nagrada i priznanja, među ostalim francuskog odličja Viteza reda umjetnosti i književnosti.