Balet

U pripremi “Labuđe jezero” u koreografiji Vladimira Malakhova

Zagrebački baletni ansambl priprema uvijek s velikim nestrpljenjem dočekivan balet Labuđe jezero Petra Iljiča Čajkovskoga, koji će uprizoriti svjetski proslavljen plesač i koreograf Vladimir Malakhov. Malakhov će u svoje popularne interpretacije klasičnih baletnih djela, kakve su Trnoružica, Pepeljuga ili Bajadera prvi put uvrstiti i Labuđe jezero, a njegovo prvo uprizorenje ovoga slavnog djela, bit će kreirano upravo za zagrebački baletni ansambl. Glazbenom izvedbom će ravnati Dian Tchobanov, koji je od početka ove godine stalni dirigent u Baletu zagrebačkoga HNK. Scenografiju i kostimografiju osmislit će Jordi Roig sa suradnikom Enriqueom Condeom, oblikovatelj svjetla je Deni Šesnić, asistentica koreografa Emi Hariyama, baletni majstori su Iraida Lukašova, Mihaela Devald Roksandić, Milka Hribar Bartolović, Suzana Bačić, Leonard Jakovina i Ilir Kerni.

U predstavi nastupaju: Miruna Miciu/ Natalia Horsnell/ Catarina Meneses/ Rieka Suzuki/ Iva Vitić Gameiro (Odetta/ Odilia), Andrea Schifano/ Guilherme Gameiro Alves/Tomislav Petranović/ Takuya Sumitomo (Princ Siegfried), Guilherme Alves/ George Stanciu (Rotbart), Takuya Sumitomo/ Andrea Schifano/ Kornel Palinko (Dvorska luda) i dr.

Premijera je predviđena za 17. ožujka 2017.

Nevjerojatno, ali najpopularniji bijeli balet svih vremena, djelo koje je postalo sinonimom za klasičnu baletnu umjetnost, poslije neuspjele praizvedbe 1877. u Sankt Peterburgu palo je u zaborav te postalo jedno od najvećih životnih razočarenja genijalnoga skladatelja Čajkovskoga. Koreograf nije shvatio ni dramaturgiju niti glazbu, izjavivši kako je djelomično neplesna, dok je primabalerina na praizvedbi izvodila glanc brojeve iz drugih baleta, koji s ovim nisu imali nikakve veze.

Tek zahvaljujući slavnome koreografu Mariusu Petipau i Levu Ivanovu djelo je ponovno, djelomično, izvedeno 1894., nažalost poslije skladateljeve smrti i to na memorijalnoj predstavi održanoj u čast Čajkovskomu. Prva potpuna i spektakularna izvedba baleta održana je 1895. u sanktpeterburškome Marijinskom kazalištu, i od tada nije moguće zamisliti bilo koju svjetsku baletnu kuću koja na svojem repertoaru nema ovu svima zanimljivu priču o princu koji svojom ljubavlju, poslije puno izazova, uspijeva spasiti začaranu princezu i njezino jato labuđih prijateljica iz kandži

zloga čarobnjaka Rotbarta. Opće je uvriježeno mišljenje kako se potreba za Labuđim jezerom pretvorila u čudesan sindrom, a pravi ga se ljubitelji baletne umjetnosti nikada ne mogu zasititi. Upravo je taj balet, svih stodvadeset godina od uspjele premijerne izvedbe, jedan od najtežih izazova koji se postavlja pred svaki baletni ansambl i soliste, dok je uloga krhke Odette i zle Odilije, koju uvriježeno interpretira jedna primabalerina, ostala vječnim najvišim dometom umjetničke kreacije svake klasične balerine.

Vladimir Malakhov, kojega mnogi kritičari nazivaju plesačem stoljeća, zahvaljujući njegovu liričnom plesnom stilu i savršenoj tehnici, baletnu je naobrazbu stekao na znamenitoj moskovskoj baletnoj Akademiji Boljšog teatra. Bio je prvak u nekoliko prestižnih svjetskih baletnih kazališta, kakva su Balet bečke Državne opere ili American Ballet Theatre, a zatim prvak državnih Baleta u Beču i Berlinu. Dobitnik je mnogih prestižnih međunarodnih plesačkih i koreografskih nagrada. Koreografijom Labuđega jezera Čajkovskoga, Malakhov će se prvi put predstaviti zagrebačkoj publici. Njegov koreografski stil, koji se razvijao kroz mnoga klasična i neoklasična baletna djela, uveliko će obogatiti repertoarnu sliku zagrebačkoga Baleta, koji s golemim entuzijazmom i jednakim uspjehom realizira najzahtjevnija djela klasične, neoklasične i suvremene baletne literature.