Opera

Preminuo maestro Vladimir Benić

U Zagrebu je 28. travnja 2017. preminuo maestro Vladimir Benić, dugogodišnji aktivni djelatnik hrvatskoga glazbenoga života i nekadašnji ravnatelj Opere Hrvatskoga narodnog kazališta u Zagrebu.

Vladimir Benić rođen je 3. listopada 1922. godine u Zagrebu, gdje je 1947. godine diplomirao na Muzičkoj akademiji, violinu kod Vaclava Humla i dirigiranje kod Mladena Pozajića, Milana Sachsa i Friedricha Zauna.

Prvi profesionalni angažman dobio je u Operi skopskoga Narodnog kazališta, kao korepetitor i dirigent, a od 1950. bio je dirigent u Operi  riječkoga Narodnog kazališta, odnosno riječkoga Simfonijskog orkestra. U razdoblju od 1947. – 1952., surađujući s  maestrom Lovrom pl. Matačićem, studirao je glazbeno-scenska i simfonijska djela Glucka, Haydna, Mozarta, Beethovena i drugih te bio njegov asistent.

Godine 1951. kao stipendist je boravio na dirigentskom tečeju u Salzburgu, koji su vodili Clemens Krauss i Hans Swarowski te na  Salzburškim ljetnim svečanostima. Poslije povratka osnovao je Komorni orkestar riječke Radio stanice, koji je vodio do 1956., na svim javnim nastupima te u radio emisijama,  izvodeći pretežito komornoga djela  domaće i strane literature.

Kao dobitnik stipendije Kulas fondacije, sezonu 1960./61. proveo je u Clevelandu, u klasi prof. Georga Szella te je ravnao poznatim Clevelanskim orkestrom.

Godine 1962. u Rijeci je pokrenuo Komornu glazbenu scenu, kojoj je bio zadatak  izvoditi suvremena komorna glazbeno-scenska djela, primjerice Dariusa Milhauda, Gian Carla Menottija, Leonarda Bernsteina i dr.

U tri je navrata bio ravnatelj Opere riječkoga HNK  Ivana pl. Zajca, prvi put od 1963. do 1968. Kao redovitu djelatnost opernoga orkestra uveo je simfonijske koncerte, a standardni operni repertoar obogaćivao je slavenskim djelima te suvremenim domaćim i stranim djelima. U njegovu su razdoblju u riječkoj Operi prvi put bila izvedena djela Glinke, Borodina, Musorgskoga, Dvořáka, R. Straussa, Bartóka, Dallapiccole, Menottija i drugih stranih autora te djela  Lisinskoga, Baranovića, Dobronića, Brkanovića, Papandopula, Cipre, Sakača i dr.

Ravnajući mnogim opernim i simfonijskim orkestarima gostovao je u Zagrebu, Ljubljani, Beogradu, Sarajevu, Skopju, Novom Sadu, Splitu, Osijeku te u velikom broju europskih zemalja; Italiji, Austriji, Njemačkoj, Irskoj, Luxembourgu, Španjolskoj, Poljskoj, Mađarskoj, Rumunjskoj te u SAD-u, Rusiji i Japanu, često na tim gostovanjima izvodeći djela hrvatskih glazbenih autora.

U razdoblju drugog ravnateljskog mandata  u riječkoj Operi od 1977. do  1981. bio je i umjetnički ravnatelj glazbene manifestacije Operna sezona Opatija – Pula – Rijeka.

Uz umjetničku djelatnost bavio se kulturnom politikom i organizacijskim pitanjima kulture, osobito kazališne djelatnosti.

Od 1983. do 1985. bio je pomoćnik ravnatelja KD Vatroslava Lisinskoga, a od 1985. do odlaska u mirovinu 1988. bio je ravnatelj Opere zagrebačkog HNK. Bilo je to razdoblje visokih dosega u umjetničkom pogledu, iznimnih predstava, niza gostovanja te pružanja mogućnosti mlađim opernim umjetnicima. Njegovo razdoblje u zagrebačkoj Operi obilježile su izvedbe Wagnerove Walküre, Verdijeva Macbetha,  praizvedba Kuljerićeva Richarda III., ponovno prikazivanje Šulekova Koriolana i mnoge druge te izuzetno uspješna gostovanja zagrebačke Opere u Luxembourgu i Ludwigshafenu s operama Nabucco Verdija  i Norma Bellinija.

Poslije odlaska iz zagrebačke Opere, ponovo je, treći put, bio angažiran kao ravnatelj Opere riječkoga HNK Ivana pl. Zajca. Pedesetu obljetnicu umjetničkog rada obilježio je 1998. u KD Vatroslava Lisinskoga ravnajući Simfonijskim orkestrom HRT-a.

Za svoja dostignuća u glazbenom životu zemlje višestruko je nagrađivan, primjerice godine 1962. dobio  je Nagradu grada Rijeke, 1967. Nagradu Milka Trnina, 1969. Nagradu Vladimir Nazor za ravnanje izvedbom opere Kavalir s ružom Richarda Straussa, 1978. nagrada za najbolju dirigentsku intrpretaciju na opernome Biennaleu u Ljubljani, 1980. priznanje za najbolju dirigentsku kreaciju na glazbenome Annaleu u Osijeku, a 1998. odlikovan je Redom Danice hrvatske s likom Marka Marulića u prigodi obilježavanja 50. obljetnice umjetničkoga rada.