Drama

”Žena” Josipa Kosora na repertoaru u travnju

Predstava Žena Josipa Kosora u režiji Paola Magellija na bila je na repertoaru 26. travnja 2017. Predstava je nastala nastala od dva Kosorova dramska teksta; Žena i U Café du Dôme i premijerno je prikazana 4. ožujka 2016. u adaptaciji redatelja  Paola Magellija i  dramaturginje Željka Udovčić Pleština, skladatelj je Arturo Annecchino, scenografi su Numen i Ivana Jonke, kostimograf Leo Kulaš, oblikovatelji svjetla  Paolo Magelli i Sven Jonke, asistenti redatelja su Lovro Krsnik i Žad P. Novak. Predstava je premijerno izvedena 4. ožujka 2016.

U predstavi glume: Livio Badurina, Lana Barić, Nikša Kušelj, Milan Pleština, Goran Grgić, Zijad Gračić, Dora Lipovčan, Ivan Colarić, Petra Svrtan, Iva Mihalić, Jelena Perčin, Ana Begić, Silvijo Mumelaš, Ivan Vukelić (26.4. Kristijan Potočki).

Josip Kosor  je već jednom od svojih prvih drama Požarom strasti privukao pozornost intelektualaca europskoga kruga. Stefan Zweig pomaže mu dobiti stalnu državnu potporu austrijske vlade i to je tek početak Kosorovih lutanja na kojima će se susretati i prijateljevati s velikim umjetnicima i ljudima svojega vremena poput Maksima Gorkoga i Konstantina Stanislavskoga. Živio je u Beču i Münchenu, putovao Rusijom, boravio u Londonu, Parizu i Beogradu, a od 1938.  sve do smrti 1961. skrasio se u Dubrovniku. Čak dva puta bio je nominiran za Nobelovu nagradu za književnost. U svojim dramama Josip Kosor, vođen naturalističkim impulsima, izlazi iz realističkih okvira, portretirajući unutrašnjost situacija i likova kojima upravljaju podsvijest, nagoni i strasti, birajući perspektive psihološke i socijalne tematike, buntovno i bunovno istražujući krajnosti ljudskih emocija i postupaka. Njegov dramski opus obiluje fantazmagorijama, brutalnošću, neobuzdanim i razuzdanim prizorima na granici ludila, a sve to  Kosora označava kao autentičnoga hrvatskog ekspresionista koji tek čeka na svoje opravdano i ponovno scensko istraživanje. Drama Žena govori o prelijepoj Limunki koju muž gubi na kartama kako bi pripala drugome koji je spreman sve svoje bogatstvo dati za nju. Limunka je očajna i sve proklinje, ali tu je, između tisuća muškaraca koji lude za njom, i Idan, njezina ljubav iz mladosti koju nikad nije preboljela. Kada narod čuje što se dogodilo Limunki, dolazi joj pomoći i pokloniti joj se. Sve to prerasta u pogansko slavlje u kojem Limunku časte i hvale muškarci dok ju starije žene proklinju. Limunka ne želi ništa od toga i kao jedini izlaz vidi skok s litice, ali je spašava Idan i barkom odvodi iz poludjela grada. Muškarci koji su krenuli za njima potapaju se u oluji. Nakon gotovo stoljeća zatišja od Kosorovih oluja, redatelj Paolo Magelli današnjoj publici otkrit će kazališni potencijal istinskoga ekspresionizma i upoznati nove generacije  s tim scenski pomalo zaboravljenim piscem.

Radnja drame U Café du Dôme odvija se u razdoblju između dvaju ratova u čuvenoj pariškoj kavani gdje boemi zdvajaju nad lošim vremenima, a bogati Amerikanac razbacuje se novcem. Jedna dama privuče njegovu pozornost i on pokušava kupiti njezinu naklonost. Za to vrijeme boemi mu ukradu novčanik pa dama pristaje na njegovu bračnu ponudu kako bi vratila čast Francuskoj i pariškim umjetnicima. Kada se pročuje da se u blizini održava boks meč s velikom novčanom nagradom, Amerikanac se prijavi i pobijedi, novac je ponovno u njegovim rukama i on odvodi damu iz Café du Dôme na svoje plantaže, ostavljajući boeme njihovu jadu i izdajama. Ona će tek na kraju kriknuti – Materijalizam i idealizam, zbilja i sanja, krv i duša, jer jednom bez drugog nema života! Nema života bez kompromisa, bez malo sramote! Nema bijednoj duši stana bez tijela.

Paolo Magelli rođen je u talijanskome gradu Pratu, ali od 1974. uspješno djeluje i na hrvatskim pozornicama. Tijekom svoje bogate umjetničke karijere surađivao je s mnogim velikim umjetnicima poput Pine Bausch ili Giorgia Strehlera, a njegove predstave obišle su većinu svjetskih pozornica. Posljednjih godina zaposlen je kao intendant u Teatro Metastasio Stabile della Toscana u Pratu.

Poslije premijere 4. ožujka 2016. održan je svečani domjenak na kojem su gostovali brojni umjetnici i kulturni djelatnici.

 

Povezano:
Ljetopis