Drama

”Žena” Josipa Kosora

HNK zena-35 (Custom)

Predstava Žena Josipa Kosora u režiji Paola Magellija bile je na repertoaru 7. prosinca. Predstava je nastala nastala od dva Kosorova dramska teksta; Žena i U Café du Dôme i premijerno je prikazana 4. ožujka 2016. u adaptaciji redatelja  Paola Magellija i  dramaturginje Željka Udovčić Pleština, skladatelj je Arturo Annecchino, scenografi su Numen i Ivana Jonke, kostimograf Leo Kulaš, oblikovatelji svjetla  Paolo Magelli i Sven Jonke, asistenti redatelja su Lovro Krsnik i Žad P. Novak. Predstava je premijerno izvedena 4. ožujka 2016.

U predstavi glume: Livio Badurina, Lana Barić, Nikša Kušelj, Milan Pleština, Goran Grgić, Zijad Gračić, Dora Lipovčan, Ivan Colarić, Petra Svrtan, Iva Mihalić, Jelena Perčin, Ana Begić i Silvijo Mumelaš.

Josip Kosor  je već jednom od svojih prvih drama Požarom strasti privukao pozornost intelektualaca europskoga kruga. Stefan Zweig pomaže mu dobiti stalnu državnu potporu austrijske vlade i to je tek početak Kosorovih lutanja na kojima će se susretati i prijateljevati s velikim umjetnicima i ljudima svojega vremena poput Maksima Gorkoga i Konstantina Stanislavskoga. Živio je u Beču i Münchenu, putovao Rusijom, boravio u Londonu, Parizu i Beogradu, a od 1938.  sve do smrti 1961. skrasio se u Dubrovniku. Čak dva puta bio je nominiran za Nobelovu nagradu za književnost. U svojim dramama Josip Kosor, vođen naturalističkim impulsima, izlazi iz realističkih okvira, portretirajući unutrašnjost situacija i likova kojima upravljaju podsvijest, nagoni i strasti, birajući perspektive psihološke i socijalne tematike, buntovno i bunovno istražujući krajnosti ljudskih emocija i postupaka. Njegov dramski opus obiluje fantazmagorijama, brutalnošću, neobuzdanim i razuzdanim prizorima na granici ludila, a sve to  Kosora označava kao autentičnoga hrvatskog ekspresionista koji tek čeka na svoje opravdano i ponovno scensko istraživanje. Drama Žena govori o prelijepoj Limunki koju muž gubi na kartama kako bi pripala drugome koji je spreman sve svoje bogatstvo dati za nju. Limunka je očajna i sve proklinje, ali tu je, između tisuća muškaraca koji lude za njom, i Idan, njezina ljubav iz mladosti koju nikad nije preboljela. Kada narod čuje što se dogodilo Limunki, dolazi joj pomoći i pokloniti joj se. Sve to prerasta u pogansko slavlje u kojem Limunku časte i hvale muškarci dok ju starije žene proklinju. Limunka ne želi ništa od toga i kao jedini izlaz vidi skok s litice, ali je spašava Idan i barkom odvodi iz poludjela grada. Muškarci koji su krenuli za njima potapaju se u oluji. Nakon gotovo stoljeća zatišja od Kosorovih oluja, redatelj Paolo Magelli današnjoj publici otkrit će kazališni potencijal istinskoga ekspresionizma i upoznati nove generacije  s tim scenski pomalo zaboravljenim piscem.

Radnja drame U Café du Dôme odvija se u razdoblju između dvaju ratova u čuvenoj pariškoj kavani gdje boemi zdvajaju nad lošim vremenima, a bogati Amerikanac razbacuje se novcem. Jedna dama privuče njegovu pozornost i on pokušava kupiti njezinu naklonost. Za to vrijeme boemi mu ukradu novčanik pa dama pristaje na njegovu bračnu ponudu kako bi vratila čast Francuskoj i pariškim umjetnicima. Kada se pročuje da se u blizini održava boks meč s velikom novčanom nagradom, Amerikanac se prijavi i pobijedi, novac je ponovno u njegovim rukama i on odvodi damu iz Café du Dôme na svoje plantaže, ostavljajući boeme njihovu jadu i izdajama. Ona će tek na kraju kriknuti – Materijalizam i idealizam, zbilja i sanja, krv i duša, jer jednom bez drugog nema života! Nema života bez kompromisa, bez malo sramote! Nema bijednoj duši stana bez tijela.

Paolo Magelli rođen je u talijanskome gradu Pratu, ali od 1974. uspješno djeluje i na hrvatskim pozornicama. Tijekom svoje bogate umjetničke karijere surađivao je s mnogim velikim umjetnicima poput Pine Bausch ili Giorgia Strehlera, a njegove predstave obišle su većinu svjetskih pozornica. Posljednjih godina zaposlen je kao intendant u Teatro Metastasio Stabile della Toscana u Pratu.

Poslije premijere 4. ožujka 2016. održan je svečani domjenak na kojem su gostovali brojni umjetnici i kulturni djelatnici.

 

Povezano:
Ljetopis