Drama

Euripid

Medeja

Adrian Pezdirc, Andrej Dojkić, Alma Pica, Petar Cvirn, Ivan Ožegović

Temeljena na grčkome mitu o Jazonu i čarobnici, zapravo trovačici – barbarki Medeji, Euripidova tragedija snažna je i nemilosrdna analiza braka, ljubomore, izdaje i umorstva. Radnja počinje u trenutku kada Medeja, Jazonova žena, majka njihove djece saznaje za Jazonovu novu ženidbu s kćerkom vladara Korinta. Medeja je bijesna i ogorčena te smišlja kako se suprotstaviti najavljenoj ženidbi, a istodobno planira osvetu nevjernome mužu. Jazon svjestan situacije, dolazi urazumiti Medeju, objašnjavjući joj kako je to brak iz računa kojim će osigurati položaj njihove djece, dok će ona morati u progonstvo. Nakon oštre svađe s Jazonom, Medeja susreće Egeja, atenskoga kralja i traži od njega pomoć, nudeći mu zauzvrat, toliko žuđeno potomstvo. Medeja smišlja osvetu mladoj nevjesti i njezinu ocu te odluči ubiti vlastitu djecu kako bi se osvetila Jazonu i ostavila ga bez potomstva. Nakon vjenčanja tijekom kojeg su ubijeni Jazonova mlada i korintski kralj, Medeja provede u djelo odluku i ubije svoju djecu…..

Medeja je jedno od najpoznatijih djela velikoga grčkog dramatičara Euripida, koji za razliku od svojih prethodnika Eshila ili suvremenika Sofokla, ne piše ni o junačkom dobu grada-države Atene, ni o kultiviranom životu u Periklovu razdoblju. Pišući u vrijeme peloponeskih ratova i zalaza velikog razdoblja antike, njegovi junaci i junakinje ljudi su koji hodaju po prašini, ljudi koji se vole i mrze, što mi vidimo i danas. Euripid tretira mitološku građu više kao ishodišne tekstove a ne kao zadane kanone kojih se treba slijepo držati te je time napravio veći i dublji prodor u psihologiju likova i njihove emocije od ostalih suvremenika.

Predstava nastala u koprodukciji Hrvatskoga narodnog kazališta u Zagrebu, Dubrovačkih ljetnih igara i Pandurs Theaters premijerno je izvedena na Dubrovačkim ljetnim igrama i od tada se s velikim uspjehom izvodi na zagrebačkoj sceni te na brojnim domaćim i inozemnim gostovanjima, među kojima se ističe sudjelovanje na bijenalnom internacionalnom kazališnom festivalu u kolumbijskoj Bogoti te na 18. festivalu antičke drame na Cipru. U izvođenju dramskog ansambla nacionalne kuće i mladih gostujućih glumaca, ova predstava je jedna od najintrigantnijih izvedbi antičke dramske klasike u nas. Za svoju kreaciju Medeje, Alma Prica je dobila Nagradu hrvatskog glumišta i Nagradu Mila Dimitrijević HNK u Zagrebu, a Livio Badurina za ulogu Čuvara Zlatnog runa nagrađen je nagradama Mila Dimitrijević i Tito Strozzi Hrvatskoga narodnog kazališta u Zagrebu.

Koprodukcija: Hrvatsko narodno kazalište u Zagrebu i Dubrovačke ljetne igre u suradnji s Pandur.Theatersom

Prijevod: Lada Kaštelan
Redatelj: Tomaž Pandur
Adaptacija po Euripidu: Darko Lukić
Scenarij: Tomaž Pandur, Livija Pandur
Dramaturginja: Livija Pandur
Scenografija: NUMEN
Kostimografkinja: Danica Dedijer
Glazba: SILENCE (Boris Benko, Primož Hladnik)
Video: Dorijan Kolundžija (Galerija 12+)
Oblikovatelj svjetla: Andrej Hajdinjak
Jezična savjetnica: Đurđa Škavić
Fotograf: Aljoša Rebolj
Asistent režije: Paolo Tišljarić
Asistentica dramaturginje: Mirna Rustemović
Asistentica kostimografkinje: Zjena Glamočanin
Inspicijent: Roko Grbin
Šaptačica: Višnja Kiš

Premijera 03. kolovoza 2012.
Trajanje predstave cca 1,40 h
Broj stanki -

Galerija

Ansambl predstave

Medeja: Alma Prica
Jazon: Bojan Navojec
Čuvar zlatnog runa: Livio Badurina
Fer: Ivan Glowatzky
Mermer: Romano Nikolić
Egej: Damir Markovina
Argonauti/Korinćani: Petar Cvirn, Andrej Dojkić, Tomislav Krstanović, Ivan Magud, Ivan Ožegović, Adrian Pezdirc, Kristijan Potočki, Jure Radnić