Balet

Miroslav Krleža - Leo Mujić

Gospoda Glembajevi

Praizvedba baleta Gospoda Glembajevi prema Miroslavu Krleži u koregorafiji Lea Mujića premijerno je izvedena u utorak 30. svibnja. Baletni ansambl i autorski  tim predstave ispraćeni su iznimno dugim pljeskom i ovacijama publike.

Najslavnije dramsko djelo Miroslava Krleže Gospoda Glembajevi doživjelo je svoju baletnu inačicu na odabranu glazbu Ludwiga van Beethovena i Sergeja Rahmanjinova. No, baletna je priča počela ranije nego što piše u dramskom tekstu jer je koreograf i redatelj Leo Mujić, stvarajući ovo scensko djelo, zagrabio i u prozne tekstove Miroslava Krleže iz ciklusa O Glembajevima. Prije poznatih događaja koji kulminiraju na proslavi jubileja Banke Glembay Ltd., doznajemo mnoge pojedinosti iz života poznatih likova koje su dovele do potpunog sloma jedne agramerske patricijske obitelji. Kad se palači staroga Glembaja, oca obitelji i osnivača banke, okupila cijela preostala obitelj poslije duge stanke, uključujući i odbjegla sina Leonea, postalo je jasno kako samo tanka linija dijeli ushit od katastrofe. Leone koji nije nastavio obiteljski biznis nego se okrenuo umjetnosti, u Zagreb se vraća poslije jedanaest godina i ne može odoljeti da ironično ne komentira mračnu obiteljsku povijest koja je započela zločinom počinjenim 1790. kada je jedan Glembay… zaklao i orobio u viničkoj šumi jednog kramara, a nastavila daljnjim kriminalnim poslovnim i životnim transakcijama, praćenim teatralnim sredstvima degeneracije: u grčevima, bolesnih živaca, s veronalom i browningom. Od praizvedbe drame 1929. godine u zagrebačkome Hrvatskom narodnom kazalištu s golemim uspjehom, djelo je postalo jednom od najizvođenijih Krležinih drama uopće, a kakva sudbina očekuje njegovu baletnu inačicu u budućnosti ostaje tek vidjeti. No, posezanje za jednom toliko poznatom temom hrvatske literature bio je velik izazov ne samo za koreografa i njegove suradnike nego i za cjelokupan ansambl koji se upustio u pravu umjetničku pustolovinu izazivajući veliko zanimanje, pogotovo onih koji dobro poznaju ovu literarnu obitelj.

Drama je praizvedena 1929. godine u Hrvatskome narodnom kazalištu u Zagrebu, i već je na prvoj izvedbi doživjela golem uspjeh te postala jednom od najizvođenijih Krležinih drama uopće, u zemlji ali i na inozemnim pozornicama. Bogato nijasnirani li­kovi, isprepleteni međusobni odnosi, velike emotivne eskapade, sukobi i intrige, minuci­ozne analize i proročanske teze o sudbini maloga naroda, danas itekako aktualne, neke su od karakteristika toga teksta koji nudi neslućene mogućnosti umjetničkoga izražava­nja. Baletno uprizorenje Glembajevih, na odabranu glazbu različitih domaćih i svjetskih skladatelja, predstavlja velik izazov ne samo za koreografa i njegove suradnike, nego i za cjelokupan ansambl koji se upušta u pravu mjetničku pustolovinu koja će nesumnjivo pubuditi veliko zanimanje, pogotovo onih koji dobro poznaju rad ovoga koreografa i ovu literarnu obitelj.

Na praizvedbi su nastupili: Guilherme Gameiro Alves (Ignjat Glembay), Natalia Horsnell (Barunica Charlotta Castelli Glembay), Takuya Sumitomo (Dr. phil. Leone Glembay), Catarina Meneses (sestra Angelika Glembay), Andrea Schifano (Dr. iuris Puba Fabriczy Glembay), Dan Rus (Titus Andronicus Fabriczy Glembay), George Stanciu (dr. med. Paul Altmann), Balint Rauscher (Dr. theol. et phil. Alojzije Silberbrandt), Simon Yoshida (Ulanski Oberleutnant von Ballocsanszky), Kornel Palinko (Oliver Glembay), Eugen Dobrescu (Ivan Glembay),  Iva Vitić Gameiro (Fanika Canjek), Milka Hribar Bartolović (Irena Danielli Glembay), Rieka Suzuki (Alisa Glembay),  Andrej Izmestjev (Barun Castelli), Mirna Sporiš (Charlotteina majka), Adam Harris (Zygmuntowicz), Ilir Kerni (Pukovnik), Ovidiu Muscalu (Skomrak), Andija Palada (Novinar), Andrej Barbanov (Kamerdinar Franz),  Tihana Trupeljak Bujanić (Katica), Emilija Sorić (Anita), Noa Matković ( Leone, sin Angelike i Leonea) i dr.

Praizvedba
Koreograf, redatelj, autor libreta i glazbenog izbora:
Leo Mujić
Glazba: Ludwig Van Beethoven, Sergej Rahmanjinov
Umjetnički savjetnik: Vlaho Bogišić
Dramaturški suradnik: Ivan Leo Lemo
Scenograf: Stefano Katunar
Kostimografkinja: Manuela Paladin Šabanović
Oblikovatelj svjetla: Aleksandar Čavlek
Oblikovatelj zvuka: Svebor Zgurić
Baletna majstorica, asistentica koreografa: Suzana Bačić
Asistentica scenografa: Aleksandra Ana Buković
Asistentica kostimografkinje: Mia Rejc Prajninger

 

Trajanje predstave 2 sata
Broj stanki -1, nakon prvog dijela

Povezano


Galerija

Ansambl predstave

Izvedbe 13. i 17. lipnja

IGNJAT GLEMBAY: George Stanciu
BARUNICA CASTELLI: Iva Vitić Gameiro
LEONE GLEMBAY: Andrea Schifano
ANGELIKA: Rieka Suzuki
PUBA FABRICZY:  Takuya Sumitomo
TITUS ANDRONICUS FABRICZY: Dan Rus,
ALTMANN:  Guilherme Gameiro Alves
SILBERBRANDT: Balint Rauscher,
BALLOCSANSZKY: Simon Yoshida
OLIVER: Kornel Palinko
IVAN GLEMBAY: Eugen Dobrescu
FANIKA CANJEG:Marta Kanazir
IRENA DANIELLI: Milka Hribar Bartolović
ALISA:  Miruna Miciu
BARUN CASTELLI: Andrej Izmestjev
CHARLOTTINA MAJKA: Mirna Sporiš
ZYGMUNTOWICZ: Adam Harris
PUKOVNIK: Ilir Kerni
SKOMRAK:  Ovidiu Muscalu
NOVINAR: Andrija Palada
MAYORDOM FRANZ: Andrej Barbanov
KATICA: Tihana Trupeljak Bujanić
ANITA: Emilija Sorić

 

ANSAMBL: Tamlyn Higgins, Asuka Maruo, Valentina Štrok, Daria Brdovnik Bukvić,Sabrina Feichter, Mutsumi Matsuhisa, Miruna Miciu, Dunja Novković, Lucija Radić, Cristiana Rotolo, Maja Šehić, Atina Tanović, George Baldovin, Gianmarco Beoni,  Tomaž Golub, Adam Harris, Duillio Ingraffia, Ovidiu Muscalu

POSLUGA: Ilinca Barbu-Moga, Danijela Batur, Emilija Sorić, Siniša Bosnar, Ioan Dumitru Moga, Tatjana Andročec

OBITELJSKO STABLO
FRANZ FERDINAND: Domagoj Vrbljanin
FORINGAŠ-MEŠKO TEREZIJA: Danijela Zobunđija
BARBOZI ANGELIKA: Lidija Mede Herceg
FRANZ GLEMBAY: Filip Filipović
LUDWIGA: Dunja Zoričić
IGNAC GLEMBAY(MLINAR): Sebastian Šimić
RUPERTICA: Darija Gevaj Senić
ANGELIKA: Rebecca Smith