Balet

Miroslav Krleža - Leo Mujić

Gospoda Glembajevi

Najslavnije dramsko djelo Miroslava Krleže Gospoda Glembajevi, u novoj će sezoni, prvi put doživjeti i svoju baletnu inačicu. Priča počinje proslavom tridesetogodišnjega jubileja osnutka Banke Glembay, u palači staroga Glembaja, oca obitelji i osnivača banke. Cijela se, preostala obitelj poslije duge stanke okuplja, uključujući i odbjegla sina Leonea, koji nije nastavio obiteljski biznis, nego se okrenuo slikarstvu. On se vra­ća u Zagreb poslije jedanaest godina, i ne može odoljeti a da ironično ne komentira obiteljsku povijest koja započinje zločinom počinjenim 1790. kada je jedan Glembay… zaklao i orobio u viničkoj šumi jednog kramara, a nastavlja daljnjim kriminalnim po­slovnim i životnim transakcijama, praćenim teat ralnim sredstvima degeneracije: u grčevima, bolesnih živaca, s veronalom i browningom. Već prve noći u kojoj nemilice sijevaju munje i bijesni oluja, Leone se strašno posvađa s vlastititim ocem, optužujući ga za sve ono zbog čega je njihova obitelj dovedena do samoga ruba opstanka, što rezultira infarktom staroga bankara. Dok uz njegov odar bdiju članovi obitelji, obitelj­ski poslovni suradnici pokušavaju umanjiti štetu koju će neumitno izazvati iznenadna smrt direktora banke, a Leone crta posmrtnu masku svojega oca. Kad se potvrde crne slutnje oko gubitaka cijele tvrtke i sazna kako je kompletna obitelj na rubu bankrota, u grozničavim scenama koje slijede u ludome tempu razotkrivaju se sve dugo mistificira­ne tajne, preljubi, ludila, prevare i lopovluci, da bi sve završilo u krvi.

Drama je praizvedena 1929. godine u Hrvatskome narodnom kazalištu u Zagrebu, i već je na prvoj izvedbi doživjela golem uspjeh te postala jednom od najizvođenijih Krležinih drama uopće, u zemlji ali i na inozemnim pozornicama. Bogato nijasnirani li­kovi, isprepleteni međusobni odnosi, velike emotivne eskapade, sukobi i intrige, minuci­ozne analize i proročanske teze o sudbini maloga naroda, danas itekako aktualne, neke su od karakteristika toga teksta koji nudi neslućene mogućnosti umjetničkoga izražava­nja. Baletno uprizorenje Glembajevih, na odabranu glazbu različitih domaćih i svjetskih skladatelja, predstavlja velik izazov ne samo za koreografa i njegove suradnike, nego i za cjelokupan ansambl koji se upušta u pravu mjetničku pustolovinu koja će nesumnjivo pubuditi veliko zanimanje, pogotovo onih koji dobro poznaju rad ovoga koreografa i ovu literarnu obitelj.

Leo Mujić, koreograf, koji je nakon završene beogradske Baletne škole Lujo Davičo diplomirao na L’Ecole-atelier Rudra Béjart u Laussannei i odmah počeo nastupati kao vrlo uspješan solist u poznatim europskim plesnim kazalištima. Posvetivši se koreografiji, svoje je predstave postavio u velikim europskim i hrvatskim baletnim kazalištima. U zagrebačkome je Baletu postavio cjelovečernji balet inspiriran poezijom Dobriše Cesarića Tišina mog šuma, iznimno popularan balet Ana Karenjina, nastao prema literarnome predlošku slavnoga
Tolstojeva romana i glazbu Čajkovskoga, a sada ponovno poseže za hrvatskom literaturom kako bi predstavio svoju viziju ove kultne Krležine drame.

Praizvedba
Koreograf:
Leo Mujić