Opera

Georg Friedrich Händel

Agrippina

Opera seria u tri čina koju je Händel skladao na libreto Vincenza Grimanija prati priču o Agrippini, Neronovoj majci, koja spletkama s trona pokušava skinuti svojega muža rimskog cara Klaudija, i postaviti sina za cara. Grimanijev libreto smatra se antiherojskom satiričnom komedijom punom političkih aluzija. Händel je ovu operu skladao na kraju trogodišnjega boravka u Italiji. Praizvedena je  u Veneciji 26. prosinca 1709. i odmah je postigla izvanredan uspjeh. Praizvedbu je slijedilo, za to doba, neviđenih 27 uzastopnih izvedaba i odlične kritike. Hvalila se kvaliteta glazbe koja je, u skladu s tadašnjim običajima, djelomice posuđena iz drugih autorovih djela, a djelomice i od drugih skladatelja. Unatoč javnome priznanju i entuzijazmu publike, Händel nije promicao daljnje izvedbe, a kako je i sam kao skladatelj izašao iz mode sredinom 18. stoljeća, Agrippina je pomalo zaboravljena. U 20. stoljeću započela je  obnova Händelova repertoara, čime se njegove opere vraćaju na njemačke, britanske i američke pozornice. Moderni kritičari  Agrippinu smatraju prvim Händelovim remek-djelom, punim svježine i glazbene invencije koja ju čini jednom od njegovih najpopularnijih opera. Za razliku od njegovih kasnijih opera, ova proizlazi iz talijanske tradicije, što ju čini atipičnom i jedinstvenom.

Agrippina će biti postavljena na pozornicu Hrvatskoga narodnog kazališta u Zagrebu kao ovogodišnji združeni projekt četiriju sastavnica Sveučilišta u Zagrebu: Muzičke akademije, Akademije dramske umjetnosti, Akademije likovnih umjetnosti i Tekstilno-tehnološkog fakulteta. I ovu sedmu godinu zaredom, više od 250 studenata predstavit će svoje umjetničko stvaralaštvo i neiscrpnu inspiraciju, koja je u prethodnim godinama rezultirala uspješnim izvedbama kanonskih glazbeno-scenskih djela: Ljubavni napitak Donizettiija, Čarobna frula Mozarta, Carmen  Bizeta, Ivan Grozni Prokofjeva, Slavuj  Stravinskoga, Orfej i Euridika Glucka te praizvedba fantastične opere Madame Buffault Papandopula, za koju je redateljica Dora Ruždjak osvojila Nagradu hrvatskog glumišta za najbolje redateljsko ostvarenje u 2015. godini.

Dirigent: Tomislav Fačini
Redateljica: Dora Ruždjak
Scenograf: Zlatko Kauzlarić-Atač
Produkcija opere: Marin Leo Janković i Danijel Popović.
Autorica vizuala – Karla Čurčinski, 4. godina preddiplomskog studija ALU, Grafički odsjek.
Kostimografija: studenti TTF-a pod mentorskim vodstvom Barbare Bourek
Oblikovanje svjetla: Marko Mijatović, 2. godina diplomskog studija snimanja, smjer oblikovanje svjetla (ADU)


Galerija