Opera

Josip Hatze

Adel i Mara

Četveročinska opera Adel i Mara jedno je od najvažnijih djela hrvatskog skladatelja Josipa Hatzea. Romantičarski ep Bijedna Mara o nesretnoj ljubavi dvoje mladih, koji je napisao Splićanin Luka Botić, temelj je opernog libreta Branka Radice. Naočit mladić, Turčin Adel, i mlađahna kršćanka Mara iz Vranjica ugledaju se i zaljube na seoskom sajmu. No, jaz između dvije zajednice je predubok da bi ga ljubav dvoje mladih mogla prebroditi. Izvori za ovu dirljivu ljubavnu priču potječu iz 16. stoljeća kada je splitski knez 1574. poslao mletačkoj vladi izvještaj o cijelom događaju. Izvještaj je pronašao Luka Botić u splitskom arhivu te ga iskoristio za svoj ep. Sukob različitih vjera u razjedinjenoj sredini dovodi do tragičnoga kraja, pružajući mogućnost skladatelju Hatzeu da se posveti narodnoj glazbi dvaju različitih područja Dalmacije, mediteranskog Splita i grada Klisa, koji tada bješe pod turskom vlašću.
Široke melodijske linije, raspjevane arije i dramaturška napetost čine operu Adel i Mara jednom od najblistavijih djela domaćega opernog stvaralaštva. Iako se praizvedba opere zbila u Ljubljani 1932., djelo je već sljedeće godine premijerno izvedeno na zagrebačkoj sceni pod ravnanjem Lovre pl. Matačića te uskoro zaživjelo i na drugim hrvatskim pozornicama. Hatze, učenik velikoga talijanskog skladatelja Pietra Mascagnija, ovom je operom pokazao izrazit smisao za dramatiku i iznijansiranost svih likova, a sukob vjera i svjetonazora dviju susjednih zajednica koji se prelama preko dvoje mladih prikazan je u duhu pomirenja i tolerancije. Opera Hrvatskoga narodnog kazališta premijerno izvodi ovo djelo nastavljajući svoje umjetničko poslanje postavljanja najboljih domaćih opernih djela.

LUKA VUKŠIĆ rođen je u Zagrebu, gdje je diplomirao dirigiranje na Muzičkoj akademiji, a poslijediplomski studij završio je na budimpeštanskoj Muzičkoj akademiji. Od 2016. zborovođa u Operi HNK u Zagrebu.

OZREN PROHIĆ rođen je u Zagrebu, gdje je diplomirao kazališnu režiju na Akademiji dramske umjetnosti. Dramske je predstave režirao u mnogim hrvatskim i bosansko-hercegovačkim kazalištima, a kao operni redatelj surađivao je u svim hrvatskim opernim kućama, gostujući i na inozemnim pozornicama. Redoviti je profesor kazališne režije na zagrebačkoj Akademiji te dobitnik brojnih nagrada.

Muzička drama u 4. čina prema eposu Luke Botića „Bijedna Mara
Libreto: Dr. Branko Radica

Dirigenti: Nikša Bareza, Luka Vukšić
Redatelj: Ozren Prohić
Scenografkinja: Dinka Jeričević
Kostimografkinja: Petra Pavičić
Scenski pokret: Blaženka Kovač Carić
Oblikovateljica svjetla: Vesna Kolarec
Asistentica redatelja: Martina Zdilar Sertić
Asistentica redatelja-volonterka: Lea Anastazija Fleger
Asistent scenografa: Ante Serdar
Asistent oblikovateljice svjetla: Ivan Štrok
Zborovođa: Luka Vukšić


Galerija

Ansambl predstave

Izvedba 2.11.2017.

STARI VORNIĆ: Ivica Čikeš, Siniša Štork
ŽENA VORNIĆEVA: Sofia Ameli Gojić, Neda Martić
IVIŠA: Iva Krušić, Sonja Runje
IVANICA: Tamara Franetović Felbinger, Martina Menegoni
MARA: Valentina Fijačko Kobić, Adela Golac Rilović
FRANE: Ljubomir Puškarić, Davor Radić
ŽUPNIK: Siniša Galović, Nikša Radovanović
ADEL SEIMOVIĆ: Stjepan Franetović, Damir Klačar (studijska uloga)
MATI ADELOVA: Cecilija Car, Branka Sekulić Ćopo
DIZDAR IZ KONJSKOGA: Ozren Bilušić, Siniša Hapač
MELKA: Gorana Biondić Ruško, Tanja Ruždjak
OMER: Ivo Gamulin, Božimir Lovrić
SLIJEPAC GUSLAR: Alen Ruško, Robert Palić
MUJEZIN: Dario Ćurić, Siniša Galović

ORKESTAR I ZBOR OPERE HRVATSKOGA NARODNOG KAZALIŠTA U ZAGREBU

Inspicijentice: Aleksandra Ćorluka, Zrinka Petrušanec
Šaptačice: Marija Dražančić, Gordana Nikić
Koncertni majstori: Mojca Ramušćak, Vlatka Peljhan
Umjetnički voditelj opernog studija: Darijan Ivezić
Korepetitori: Vjekoslav Babić, Helena Borović, Nina Cossetto i Silvana Čuljak