11. travnja 2009. posljednji put u ovoj sezoni na repertoaru je bila Čarobna frula Wolfganga Amadeusa Mozarta, premijerno izvedena 1996., a obnovljena 22. prosinca 2005. u režiji Georgija Para, scenografiji Dinke Jeričević i kostimografiji Zlatka Boureka. Koreografiju i scenski pokret osmislio je Miljenko Vikić.

U subotu, 11. travnja nastupaju: Ivica Trubić (Sarastro); Ivana Kladarin (Kraljica noći), Zrinko Sočo (Tamino); Adela Golac Rilović (Pamina), Henrik Šimunković (Papageno), Marija Kuhar Šoša* (Papagena); Željka Martić (Prva dama); Vedrana Šimić* (Druga dama); Branka Sekulić Ćopo (Treća dama); Saša Ivaci (Govornik); Neven Mrzlečki (Svećenik); Nina Kobler (Prvi dječak); Tamara Cipek (Drugi dječak); Graziella Bracuti (Treći dječak); Stjepan Franetović (Monostatos), Robert Palić (Čuvar vode) i Marko Cvetko (Čuvar vatre).

U četvrtak, 9. travnja nastupili su: Ivica Trubić (Sarastro); Ana Durlovski (Kraljica noći), Zrinko Sočo (Tamino); Adela Golac Rilović (Pamina), Marko Mimica* (Papageno), Marija Kuhar Šoša* (Papagena); Željka Martić (Prva dama); Vedrana Šimić* (Druga dama); Neda Martić (Treća dama); Saša Ivaci (Govornik); Neven Mrzlečki (Svećenik); Nina Kobler (Prvi dječak); Tamara Cipek (Drugi dječak); Graziella Bracuti (Treći dječak); Stjepan Franetović (Monostatos), Siniša Štrok (Čuvar vode) i Marko Cvetko (Čuvar vatre).
U petak, 3. travnja nastupili su: Ivica Trubić (Sarastro); Ana Durlovski (Kraljica noći), Tvrtko Stipić (Tamino); Adela Golac Rilović (Pamina), Henrik Šimunković (Papageno), Marija Kuhar Šoša* (Papagena); Željka Martić (Prva dama); Martina Tomčić (Druga dama); Neda Martić (Treća dama); Saša Ivaci (Govornik); Neven Mrzlečki (Svećenik); Nina Kobler (Prvi dječak); Tamara Cipek (Drugi dječak); Graziella Bracuti (Treći dječak); Stjepan Franetović (Monostatos), Siniša Štrok (Čuvar vode) i Marko Cvetko (Čuvar vatre). (*= stipendisti CEE Musiktheatera ).

Čarobna frula po mnogim je elementima jedinstveno djelo glazbeno-dramske literature, koje jednako očarava i djecu i odrasle. Literarni podložak scenske bajke dočaran je glazbom savršenom u svojoj jednostavnosti i oblikovnoj jedinstvenosti. Pisac libreta Emanuel Schikaneder, bečki glumac i kazališni intendant, napisao je djelo u tradiciji bečke pučke pantomime, s preobrazbama i arhetipskim junacima. Kaleidoskop čudesnih događaja, burlesknih scena i nadnaravnih likova prožet je idealima najljepših ljudskih vrlina; ljubavlju, vjernošću, postojanošću, žrtvovanjem, donosi nadu u pobjedu svjetlosti, humanosti i bratstva medu ljudima. Genijalni je Mozart pred kraj života ostavio poruku svijetu kakav bi on morao biti i kojim bi ciljevima trebao težiti.