Opera Rigoletto, nastala je prema romanu Kralj se zabavlja Victora Hugoa, inspiriranom likom francuskog kralja Françoisa I. Libreto je napisao Francesco Maria Piave, a Verdijevu pozornost privukao je lik prezrene dvorske lude, grbavca, čovjeka ispunjenog dubokim osjećajem mržnje, ljubavi i boli. Tragična sudbina oca i kćeri, Rigoletta i Gilde, prikazana je neuobičajeno emotivno i duboko je nadahnuta skladateljevom osobnom tragedijom. Verdi je shvatio da je motiv prokletstva osnovna poruka drame te je operu naslovio La maledizione. Cenzurirana je zbog odbojne nemoralnosti i opscene trivijalnosti. Podijeljena ličnost naslovnog junaka izrazito deformiranog i apsurdnog, ali iznutra strasnog i punog ljubavi, kako ga je opisao Verdi, ishodište je polarizacije glazbenog jezika koje Rigolettu daje gotovo šekspirijanski izražajni raspon, unatoč jednostavnoj orkestraciji. Formalno, međutim, Rigoletto je najradikalniji prekid s konvencijama ottocento opere. Izostavljeni su uobičajeni recitativi i velika skupna finala, dok je kvartet iz trećeg čina jedno od Verdijevih najvećih i najkompleksnijih dostignuća. Praizvedba Rigoletta bila je 1851. u Veneciji, a zagrebačka je publika vidjela djelo prvi put već 1873. godine. Posljednja premijera održana je 2005. godine u režiji Krešimira Dolenčića.