Verdi je sretno proživljavao umirovljeničke dane na svojem imanju Sant’Agata kada mu je Boito poslao sadržaj predloženog libreta nazvanog Falstaff. Libreto koji se uglavnom temeljio na Shakespearovim Veselim ženama windsorskim, pobudio je Verdijev entuzijazam. Konačno je pronašao komični libreto o kojem je sanjao cijeli svoj život. Boitove ideje zadivile su ga i očarale. Ideja o Falstaffu pomladila je gotovo osamdesetogodišnjeg skladatelja.

Falstaff je zapravo fuzija triju Shakespeareovih djela i sadrži više finoće nego njegovi predlošci. Vesele žene windsorske uključuju prijevaru i niz poniženja, dok lakrdijaške epizode sadrže tragove zlobe i okrutnosti. Verdijeva opera nudi neobuzdaniji i sretniji svijet u kojem se prijevare i varke vole zbog samog osjećaja varanja i spletkarenja. Nitko od opernih likova Falstaffove prijestupe ne doživljava odviše ozbiljno. Falstaff nije toliko žrtva prijevare i spletki nego povod zabavi, šali i smijehu. Premijera opere Falstaff održana je u teatru La Scala gotovo šest godina nakon premijere opere Otello. Ispraćena ovacijama, postala je nacionalnom i međunarodnom senzacijom. Richard Strauss proglasio je Falstaffa jednom od najvećih opera svih vremena. Verdijevo remek-djelo na zagrebačku se pozornicu vraća nakon punih četrdeset i pet godina.

Pročitajte tekst o povijesti opere Falstaff i izvedbama te Verdijeve opere u Hrvatskoj i pogledajte arhivske fotografije.