4. lipnja 2009. posljednji put u ovoj sezoni izvedena je predstava Kraljevo Miroslava Krleže u režiji Ozrena Prohića. Ova predstava premijerno je izvedena 20. veljače 2009. godine.
Večernji list pisao je u kritici premijerne izvedbe da je scenski svijet Ozrena Prohića ovdje duboko sljubljen s mladim i moćnim Krležinim eksplozivnim tekstom.

Scenografi su Marta Crnobrnja i Ozren Prohić, kostimografkinja Petra Dončević, skladatelj Davor Bobić, a oblikovatelj svjetla Deni Šesnić.

Autor video projekcija Ivan Faktor, jezična savjetnica Đurđa Škavić, asistent skladatelja i producent Kristijan Funarić.

U predstavi nastupaju: Milan Pleština ( Janez), Goran Grgić ( Herkules), Ljubomir Kerekeš ( Štijef), Ana Begić ( Anka), Livio Badurina ( Glas smetljara), Ivana Boban ( Stella) Dušan Bućan ( Pijani kožar, služnik, pijani gospodin), Dušan Gojić ( Kumek Šestinčanin, gazda Japica), Damir Markovina ( Malograđanin, Staro Ture), Alen Šalinović ( Dacar, glas čarobnjaka), Vlasta Ramljak ( Madame), Mirta Zečević ( Margit), Katja Zubčić ( Kožareva žena, Mamica), Kristijan Potočki ( Purgar), Vanja Matujec ( Jedna djevojka), Ivan Jončić ( Slijepac, cukerbeker), Barbara Vicković ( Lola) i Dora Lipovčan ( Hajnal).

U predstavi Kraljevo nastupaju i članovi zbora Opere HNK u Zagrebu.

Miroslav Krleža, veliki umjetnik riječi, pisac, pjesnik i dramatičar, stvara u jeku Prvog svjetskog rata djelo pod naslovom Kraljevo koje se s pravom smatra rodonačelnikom ekspresionizma, ne samo na našim prostorima nego i u Srednjoj Europi. Radnja te ekspresionističke freske s jednog kraljevskog zagrebačkog sajma prati brojne likove koji se mogu ondje zateći: od prostitutki, lupeža, policajaca do gospode i cirkusanata.

U kolopletu ljudskih sudbina koje se isprepliću na sceni u kratkim prizorima pratimo i ljubavnu priču. No, na tom ludom sajmu prelamaju se i dva svijeta: svijet živih i onih koji su prešli na drugu stranu. U osebujnim scenama susreta dvaju svjetova Krleža briljantno ocrtava svijet malih ljudi koji se hrvaju sa životom i smrću, dajući sjajan presjek karaktera koji su nam bliski i razumljivi.

Tim tekstom hrvatska je dramska književnost smjelo zakoračila u modernitet dvadesetog stoljeća, modernitet koji nas i sada, u dvadeset i prvom stoljeću tjera da mislimo i postavljamo pitanja o sebi i o svijetu oko nas.
Pogledajte galeriju fotografija i kupite ulaznice online .