7. ožujka 2009. na repertoaru je bila Opera za tri groša Kurta Weilla i Bertolta Brechta (u prijevodu Marka Foteza i Vlatka Broza), premijerno izvedena 16. studenoga 2007.

Redatelj je Krešimir Dolenčić, dirigent i korepetitor Dušan Zubalj, dramaturginja Ana Tonković-Dolenčić, scenografkinja Dinka Jeričević, a kostimograf Alan Hranitelj. Oblikovatelj svjetla je Deni Šesnić, jezična savjetnica Đurđa Škavić, a koreografkinja Larisa Lipovac. Koreografi argentintskog tanga su Blaž Bertoncelj i Andreja Podlogar. Voditelj tona je Želimir Jedinak. Drama Hrvatskoga narodnog kazališta u Zagrebu izvodi ovo djelo uz sudjelovanje gotovo cijelog glumačkog ansambla.

U predstavi nastupaju: Danko Ljuština (Jonathan Jeremiah Peachum, šef prosjaka), Branka Cvitković (Celia Peachum, njegova žena), Vanda W inter (Polly, njihova kći), Nikša Kušelj (Macheath, zvani Macki Nož, šef razbojnika), Siniša Popović (Tiger Brown, šef londonske policije), Dora Lipovčan (Lucy, njegova kći), Alen Šalinović (Kimball, pastor i Smith, policajac), Zrinka Cvitešić (Podzemna Jenny), Vedran Mlikota (Filch, prosjak), Marijan Jurišić (Matija Groš), Ivan Brkić (Jakov-Kuka), Tomislav Stojković (Robert Pila), Ivan Jončić (Walter Tužna Vrba), Ana Kraljević, Nera Stipičević, Petra Sanader, Maja Posavec (Bludnice: Molly, Dolly, Vixen, Betty), Špiro Guberina, Astrid Turina, Josip Filipović i Ioan Barbu (Prosjaci). Orkestar čine Dušan Zubalj, Ramon-Tomislav Reberšak, Marko Bobičanec, Juraj Janjić, Robert Polgar, Zdenko Ivanušić, Manuela Bradić, Nikola Zubalj, Hrvoje Rupčić i Berislav Arlavi.

Opera za tri groša jedno je od najpoznatijih djela velikog njemačkog dramatičara Bertolta Brechta koji je svojim pisanjem i radom u kazalištu uvelike utjecao na moderno, suvremeno kazalište. Nastavši na temelju engleskog djela iz 18. stoljeća, već nakon praizvedbe 1928. godine postala je slavna doživjevši do danas više od 10 000 repriza u kazalištima širom svijeta. Brecht i njegov glazbeni suradnik Kurt Weill znalački su dočarali svijet varalica u kome vlada suparništvo, podvale, intrige uz ljubavnu priču.

Prosjaci, bludnice, svodnici i korumpirani policajci, to je svijet Opere za tri groša koji osvaja ne samo napetim zapletom, već i briljantnom glazbom. Ciničan odnos prema svijetu u kojemu je novac jedino mjerilo uspjeha sažet je u pitanju s početka komada: "Tko je veći kriminalac: onaj tko pljačka banku ili onaj tko je osniva?" Djelo nastaje u vrijeme procvata njemačkog cabareta između dva svjetska rata i predstavlja vrhunac kazališnog izraza u kojem se isprepliću dramska riječ i glazba.