Balet

U pripremi praizvedba baleta ”Gospoda Glembajevi”

Najslavnije dramsko djelo Miroslava Krleže i jedno od najpoznatijih djela cjelokupne hrvatske dramske literature Gospoda Glembajevi uskoro će prvi put dobiti svoju baletnu inačicu koju potpisuje Leo Mujić kao koreograf, redatelj, autor libreta i glazbenoga izbora. Autori korištene glazbe u predstavi su Ludwig van Beethoven i Sergej Rahmanjinov. Dramaturški suradnik na predstavi je Ivan Leo Lemo, umjetnički savjetnik Vlaho Bogišić, scenograf Stefano Katunar, kostimografkinja Manuela Paladin Šabanović, oblikovatelj svjetla Aleksandar Čavlek, oblikovatelj zvuka Svebor Zgurić, baletna majstorica Suzana Bačić.

U ovome velikom cjelovečernjem baletu sudjeluje gotovo cijeli baletni ansambl: Guilherme Gameiro Alves / George Stanciu (Ignjat Glembay),Natalia Horsnell / Iva Vitić Gameiro / Edina Pličanić (Barunica Charlotta Castelli Glembay), Takuya Sumitomo / Andrea Schifano / Balint Rauscher (Dr. phil. Leone Glembay), Catarina Meneses / Rieka Suzuki / Pavla Pećušak (sestra Angelika Glembay), Andrea Schifano / Takuya Sumitomo (Dr. iuris Puba Fabriczy Glembay), Dan Rus / Eugen Dobrescu (Titus Andronicus Fabriczy Glembay), George Stanciu, Simon Yoshida (dr. med. Paul Altmann), Balint Rauscher, Duillio Ingraffia (Dr. theol. et phil. Alojzije Silberbrandt), Simon Yoshida / Kornel Palinko (Ulanski Oberleutnant von Ballocsanszky), Kornel Palinko / Tomaž Golub (Oliver Glembay), Eugen Dobrescu / Balint Rauscher (Ivan Glembay),  Iva Vitić Gameiro / Marta Kanazir (Fanika Canjek), Milka Hribar Bartolović / Sabrina Feichter (Irena Danielli Glembay), Rieka Suzuki / Miruna Miciu / Petra Vargović Stanciu (Alisa Glembay),  Andrej Izmestjev / Ilir Kerni (Barun Castelli), Mirna Sporiš / Olja Jovanović (Charlotteina majka), Adam Harris / Guilherme Gameiro Alves (Zygmuntowicz), Ilir Kerni / George Baldovin (Pukovnik), Ovidiu Muscalu / Adam Harris (Stomrak), Andrej Barbanov (Novinar), Domagoj Vrbljanin (Kamerdinar Franz),  Tihana Trupeljak Bujanić (Katica), Emilija Sorić (Anita) i dr.

Praizvedba: 30. svibnja 2017.

Posegnuvši ovaj put za dramskim tekstom  i proznom inačicom Gospode Glembajevih, Leo Mujić je u njemu pronašao nepresušno vrelo inspiracije pogodno za ostvarenje vlastite vizije ove kultne Krležine drame. Baletno se djelo Gospoda Glembajevi oslanja i na prozu o Glembajevima, pa će koreografirana priča početi puno prije nego osnovna dramska priča. Upoznat ćemo mnoge obiteljske detalje iz skrivene prošlosti uspješne bankarske obitelji koja se na tridesetogodišnji jubilej osnutka Banke Glembay, počinje raspadati. U palači staroga Glembaja, oca obitelji i osnivača banke, poslije dugog vremena okuplja se cijela, preostala obitelj. Dolazi i odbjegli sin Leone, koji nije nastavio obiteljski biznis, nego se okrenuo slikarstvu. On se vra­ća u Zagreb poslije jedanaest godina, i ne može odoljeti da ironično ne komentira obiteljsku povijest koja započinje zločinom počinjenim 1790. kada je jedan Glembay… zaklao i orobio u viničkoj šumi jednog kramara, a nastavlja daljnjim kriminalnim po­slovnim i životnim transakcijama, praćenim teatralnim sredstvima degeneracije: u grčevima, bolesnih živaca, s veronalom i browningom. Unoći u kojoj nemilice sijevaju munje i bijesni oluja, Leone se strašno posvađa s vlastititim ocem, optužujući ga za sve ono zbog čega je njihova obitelj dovedena do samoga ruba opstanka, što završi infarktom staroga bankara. Dok uz njegov odar bdiju članovi obitelji, obitelj­ski poslovni suradnici pokušavaju umanjiti štetu koju izazove iznenadna smrt direktora banke, a Leone crta posmrtnu masku svojega oca. Kad se potvrde crne slutnje oko gubitaka cijele tvrtke i sazna kako je kompletna obitelj na rubu bankrota, u grozničavim scenama koje slijede u ludome tempu razotkrivaju se sve dugo mistificira­ne tajne, preljubi, ludila, prevare i lopovluci, da bi sve završilo u krvi.

Drama je praizvedena 1929. godine u Hrvatskome narodnom kazalištu u Zagrebu, i već je na prvoj izvedbi doživjela golem uspjeh te postala jednom od najizvođenijih Krležinih drama uopće, u zemlji ali i na inozemnim pozornicama. Bogato nijasnirani li­kovi, isprepleteni međusobni odnosi, velike emotivne eskapade, sukobi i intrige, minuci­ozne analize i proročanske teze o sudbini maloga naroda, danas itekako aktualne, neke su od karakteristika tekstualnog predloška koji nudi neslućene mogućnosti najrazličitijih umjetničkih izražava­nja. Krleža je bio najuspješniji i najplodniji hrvatski dramski pisac i kućni autor Hrvatskoga narodnog kazališta u Zagrebu, koji je u hrvatsko glumište uveo europsku urbanu i salonsku dramu.Generacije hrvatskih glumaca polagale su glumačke ispite zrelosti upravo u dramskome ciklusu o Glembajevima s replikama iz Glembajevih, Agonije Lede, a vjerojatno će jednako inspirativno, u posve drugom kazališnom obliku, ista lepeza likova poslužiti za iznimne i zanimljive baletne kreacije i to prvi put u dugoj povijesti ovoga djela. Baletno uprizorenje Glembajevih predstavlja velik izazov ne samo za koreografa i njegove suradnike, nego i za cjelokupan ansambl koji se upušta u pravu mjetničku pustolovinu te će nesumnjivo pubuditi veliko zanimanje, pogotovo onih koji dobro poznaju ovu literarnu obitelj i koreografski rukopis Lea Mujića.

Leo Mujić je koreograf kojega zagrebačka baletna publika dobro poznaje, osobito po dva baletna djela praizvedena na našoj pozornici; Tišina mog šumainspiriran poezijom Dobriše Cesarića na glazbu suvremene hrvatske skladateljice Anite Andreis  te iznimno popularan balet Ana Karenjina, nastao prema slavnome literarnome predlošku Lava Tolstoja na odabranu glazbu Petra Iljiča Čajkovskoga. Mujić je poslije završene beogradske Baletne škole Lujo Davičo diplomirao na L’Ecole-atelier Rudra Béjart u Laussannei i odmah kao vrlo uspješan solist počeo nastupati u poznatim europskim plesnim kazalištima. Posvetivši se koreografiji, svoje je predstave postavio u velikim europskim i hrvatskim baletnim kazalištima: Berlinski državni balet, Akademija za glazbu i ples u Zűrichu, Nizozemskom nacionalnom baletu u Amsterdamu, Nacionalnoj Operi u Parizu, Slovenskom narodnom gledališču u Ljubljani, HNK Ivana pl. Zajca u Rijeci, Dubrovačkim ljetnim igrama…