Novosti

Svake godine 29. travnja na rođendan francuskog plesača, koreografa i baletnog majstora, Jeana Georgesa Noverrea obilježavamo Međunarodni dan plesa. 

Noverre je u povijesti plesa posebno istaknut kao reformator baletne umjetnosti te utemeljitelj scenske forme ballet d' action koja je bila značajan korak u dokazivanju izražajne snage plesa te njegovog potencijala kao samostalne umjetnosti. Posebno su značajna Noverreova Pisma o plesu i baletu (Lettres sur la danse et sur les ballets, 1760) u kojima je odbacio dotadašnju ulogu plesa kao zabave (divertissement) u operi te je pisao o baletu kao važnom sredstvu umjetničkog izražavanja u kojem plesači na scenu donose sadržaj te plesom iskazuju emocije.

Upravo zbog svog inovatorskog doprinosa i ideja koje su promijenile razumijevanje plesa i odnos prema toj umjetnosti Jean Georges Noverre se smatra jednim od najznačajnijih imena u plesnoj povijesti te je njegov rođendan odabran kao datum na koji se obilježava Međunarodni dan plesa.

Hrvatsku poruku za Dan plesa 2024. napisala je plesna pedagoginja Ilijana Lončar, a međunarodnu poznata baletna umjetnica iz Argentine Marianela Núñez.

HRVATSKA PORUKA
ILIJANA LONČAR                                                      

Ples je sveprisutan!
Oblikuje nas i iznutra i izvana. Čini nas ranjivima, ali i iznimno snažnima.
Podrazumijeva predanost, strast i upornost. Bez pokreta pa i onog minimalnog, nema komunikacije.
Kada nam se čini da sve stoji i miruje, to je samo privid jer baš tada dolazimo do otkrivenja.
Pleše se i umom i tijelom.
Prepustimo se vjerovanju u dijeljenje misli, osjećaja i dobrih namjera.
Budimo slobodni, hrabri, izrazimo se, poštujmo različitosti, vjerujmo…
Skinimo okove ravnodušnosti, površnosti i prosječnosti, uživajmo u vlastitim resursima umjetničke snage i budimo otvoreni dijeliti ih i prihvaćati.
Budimo ljudi, igrajmo se, maštajmo i zaplešimo.
Ples je sveprisutan!

MEĐUNARODNA PORUKA
MARIANELA NÚÑEZ

Sjećanje nije dovoljno da oblikuje povijest, a povijest svakog pojedinačnog kazališta, jest i povijest ostalih, o tome kako je umjetnost poput plesa migrirala i razvijala se u različitim zemljopisnim širinama.
Zidovi Kraljevskog Baleta čuvaju fotografije koje govore o putovanju, povijest priziva svoje protagoniste, a ples u Argentini blista pri spomenu svakog od tih imena. Često institucije iščeznu u tihoj anonimnosti, bez lica i prezimena, izbjegavajući suočavanje s jekama prošlosti.
Organizacije koje promovira ITI-UNESCO, kao što je Argentinsko vijeće za ples, često djeluju kao zid koji sprječava zaborav.
Predano stojim uz vas u naporima da se spasi i revitalizira povijest velikana, umjetnika i koreografa koji su obogatili svijet plesa, i koji zavrjeđuju da buduće generacije čuju za njih.
Imajmo na umu da mi nismo promatrači, nego nasljednici tradicije skovane umjetnošću, dostojanstvom i požrtvovnošću, koji njeguju vlastiti put svojim pozivom i ljubavlju za ljepotom.
Iako budućnost i sadašnjost zaokupljaju našu pažnju, bez čvrstog oslonca u povijesti, bez plodnosti naše zemlje, stablo plesa ne može bujati. Korijeni su tradicija ali ujedno i … hranjive tvari