Drama

Gospoda Glembajevi

Gospoda Glembajevi Miroslava Krleže jedna je od najizvođenijih domaćih drama, koja od praizvedbe 1929. godine, kroz brojne inscenacije i adaptacije živi vrlo intenzivnim kazališnim i filmskim životom. Kada jedan od prvih Glembajevih orobi i ubije nekog zlatara, to pokreće fatalan niz u kojemu se izmjenjuju financijski uspjesi s obiteljskim tragedijama. Korupcija, izdaja, stari zločini, laži i potisnute strasti, naraštajima prate ovu obitelj, sve do jedne olujne noći tijekom proslave obljetnice Banke Glembay, kada prava priroda Glembajevih ponovno izranja na površinu, a stare kletve odvode obitelj u ludilo, bankrot, nepovrat i smrt. Drama Gospoda Glembajevi jedan je od dramskih vrhunaca Miroslava Krleže koji unutar hrvatske književnosti stvara reprezentativnu građansku dramu kojom nesmiljeno kida velove laži, prijevara, osveta, intriga, preljuba i uzaludne borbe protiv prokletstva… više

Razbojnici

Razbojnici su već na praizvedbi davne 1781. godine doživjeli golem uspjeh i proslavili tada dvadesetdvogodišnjega pisca Friedricha Schillera. Njegov komad od tada ne silazi sa svjetskih pozornica i s popisa najznačajnijih klasika kazališne literature. Tekst je nastao pod utjecajem romantičarskoga pokreta Strum und Drang, unutar kojega su se pobijala čvrsta klasicistička pravila pisanja drama, a sâm Schiller zagovarao je potpunu slobodu stvaranja, postavši jedan od najboljih predstavnika njemačkoga književnog romantizma. Razbojnici su priča o dva brata i njihovu međusobnom nadmetanju i uzajamnoj ljubomori. Takav odnos uzrokuje čitav niz događaja uz koje je teško nezamisliti se nad vječnim ljudskim pitanjima. Premda zaplet komada nosi tipične značajke svojega vremena, i danas je aktualan jer iz njega izbija potreba za radikalnim promjenama društvenoga ustroja. Pitanje… više

Vučjak

U opusu Miroslava Krleže drama Vučjak označava prijelaz između ranoga ekspresionizma i zreloga stvaralačkog razdoblja, pa tako i sâm komad obiluje raznim scenskim i žanrovskim odrednicama, što svaku inscenaciju čini posebnim kazališnim događajem. Priča prati sudbinu mladoga Krešimira Horvata, ratnoga invalida, apsolventa filozofije i novinara, koji duboko razočaran gradskim životom odlazi na selo, u Vučjak, naivno vjerujući kako ga tamo čeka miran život seoskoga učitelja. Ondje se upliće u ljubavne veze s dvije žene koje će ga uvući u seoske intrige i zatrovati mu život. Sukobljava se i sa stanovnicima sela. Horvatova nemirna podsvijest uvlači nas u fantazmagoriju njegova glasovita sna, a drama se nastavlja do kriminalistički napete završnice u kojoj nema pobjednika nego samo bjegunaca. Vučjak nije samo metaforično ime jednoga sela, to je i oznaka naših obračuna… više

Na kraju tjedna

Predstava Na kraju tjedna u žarište stavlja srednju klasu kao predstavnika propulzivnih vrijednosti i društveno-gospodarskoga napretka, što otvara pitanja povezanosti privatnih i javnih impulsa, odnosno pitanja o stabilnosti temelja našega građanskog društva.Raspadom ideologija na ovim prostorima nastala je velika društvena pomutnja – starih načela više nema, a nova još nisu uspostavljena. Praznina se ispunjava neostvarenim željama i naučenim mehanizmima življenja, ali negdje ispod svega ostaju tjeskoba, bijes i strah. Za Bobu Jelčića karakterističan je osobit način rada s glumcima, koji zajedničkim radom na razvijanju postavljenih tema, postaju i suautori njegovih predstava. Improvizacijama na zadani problem traži se posredna ili neposredna veza s izvođačima, a tako i s publikom koja u njima prepoznaje ljude iz svoje svakodnevice, sebi bliske i razumljive. To se… više

Žena

U jednoj kavani u Dalmaciji, dvojica muškaraca se nadmeću za kartaškim stolom, ulozi rastu, da bi na kraju jedan muškarac položio novac, a drugi kao ulog dao vlastitu ženu. U majstorski ocrtanomu nadmetanju te dvojice saznaje se pozadina cijeloga sukoba u koji je uključena i legenda o zločinima njihovih pradjedova, iako je zapravo riječ o njihovu obračunu. U drugoj kavani, u Parizu, gradu svjetlosti, nije posrijedi samo borba za lijepu ženu, nego je to i sukob Europe i Amerike, odnosno sraz materijalizma i idealizma. Žena na kraju sama odluči pripasti Amerikancu kako bi izvukla siromašne umjetnike iz neugodne situacije, koji su optuženi za krađu. U dva dramska teksta, Ženi i U café du Dôme, objedinjenim pod naslovom Žena, Kosor istančano psihološki nijasnira svoje likove, no ne bježi ni od svijeta oko sebe, najavljujući buduće ratove i bolesti čovječanstva. Pitanja… više

Evanđelje

Nekoliko dana prije svoje smrti, moja majka, vatrena katolkinja, mi reče: zašto ne napraviš predstavu o Evanđelju? Tako bi predstavom poslao poruku ljubavi. To je jako potrebno u današnja vremena. Onda sam počeo fotografirati tijekom putovanja Italijom, Francuskom, Rumunjskom, Rusijom i Latinskom Amerikom. Slike Djevice Marije, Krista, mučenika… Zatim sam se izgubio, kao što se svaki put izgubim dok stvaram svoje predstave. I zaboravio to Evanđelje. Upoznao sam ljude iz Afrike koji žive u logorima, susreo sam Rome u posve degradiranim naseljima, a onda sam počeo snimati sanjajući scenografiju… krajolike, zalaske sunca, svjetlost, nebo i komične situacije – možda kao suprotnost težini vjere što nas drži prikovanima za zemlju, ne dopuštajući nam da poletimo. (Pippo Delbono) Predstava Evanđelje nastala je kao koprodukcija Hrvatskoga narodnog kazališta… više

Tri zime

U zimi 1945. godine majka i kći s mužem i tek rođenom djevojčicom po partijskome ključu useljavaju u vilu endehaškoga emigranta. Kuća je naizgled prazna, ali ipak krije jednu preostalu stanarku i majčinu staru poznanicu. U zimi 1990. godine obitelj Kos okuplja se u istoj kući na karminama. Vrijeme je uoči Domovinskoga rata, nova država je još u povojima. Nekadašnje podjele i stare polemike ponovno izlaze na površinu, dok s novim naraštajima izviru nova pitanja. U zimi 2011. godine u kući se priprema vjenčanje i obitelj Kos je ponovno na okupu. U osvit ulaska u Europsku uniju zatvaraju se neka obiteljska poglavlja i prekidaju duge šutnje dok novi moćnici vođeni samo ideologijom kapitala kroje sudbinu kuće u kojoj se i dalje talože godine i sjećanja… Tena Štivičić je hrabro predstavila prijelomne trenutke svoje osobne i hrvatske povijesti. Drama je s velikim… više

Bella figura

Yasmina Reza i ovim komadom secira moral srednje klase, uz svoj specifičan humor i ironiju, donoseći na scenu živote koji zapravo i mi živimo. Boris je uspješan poduzetnik koji namjerava uživati u romantičnoj večeri s ljubavnicom Andreom. Ona je samohrana majka i pomoćnica u ljekarni. Boris slučajno spomene kako je restoran preporučila njegova žena. Ta mala indiskrecija rezultirat će katastrofalnim posljedicama. Parkirajući ispred restorana, Boris autom udari stariju ženu. Uskoro se Borisu i Andreji pridruži još jedan par, Eric i Françoise, u pratnji Ericove majke Yvonne. Ubrzo postaje jasno kako su oba para povezana nezgodom na parkiralištu, a ispostavi se da je Françoise najbolja prijateljica Borisove žene. Svi zajedno sjedaju za stol, no vrlo brzo se vidi kakav je zapravo odnos između Borisa i Andreje. Paralelno pratimo i odnos Erica, njegove majke i Françoise koji… više