Drama

Kralj Lear

Jedan od najsublimnijih tekstova svjetske dramske literature, Shakespeareov Kralj Lear nastao je između 1603. i 1606. godine. Više od samoga ostarjelog kralja glavni je junak ovdje oluja, prava, opasna i okrepljujuća oluja prirodnih ciklusa koja opisuje krhkost našega života i nadmoćnu silu svemira, čija smo kapljica. Shakespeare je radnju smjestio u raniju britansku povijest, a izvor za priču pronašao u drugom izdanju Holinshedovih Kronika Engleske, Škotske i Irske, objavljenom 1587. godine. Komad počinje u trenutku kada se ostarjeli kralj Lear povlači s prijestolja odlučivši razdijeliti kraljevstvo svojim kćerima. Onoj koja ga najviše voli dat će najveći dio. Goneril i Regan mu laskaju, no najmlađa Cordelija iznenadi svojeg oca riječima kako svoju ljubav ne može nakititi praznim riječima. U bijesu Lear razbaštini Cordeliju, koja odlazi u Francusku. Lear namjerava… više

Peer Gynt

Peer, ti lažeš! slavne su riječi Peerove majke kojima počinje drama Peer Gynt Henrika Ibsena. Praizvedena je 1867. u Oslu, a većinu drame Ibsen je napisao tijekom boravka u Italiji, nedugo poslije odlaska iz Norveške. Glavni lik ove petočinke je anti-junak Peer; lažljivac, avanturist, romantik, sin nekada bogata i ugledna trgovca Jona Gynta, koji je pak postao pijanac te izgubio sav novac ostavivši Peera i njegovu majku u siromaštvu. U prvom činu Peer dolazi na vjenčanje na kojemu ugleda nježnu i nevinu Solveig u koju se zaljubi na prvi pogled, no ona odbija s njime plesati zbog njegove loše reputacije. Kad se napije, otme mladenku, djevojku iz bogate obitelji te provodi s njom noć u planinama. Kao bjegunac, Peer ostavlja otetu mladenku i luta planinama u kojima nailazi na kraljevstvo trolova. Brzopleto prihvati ponudu kralja da oženi njegovu kćer i zauvijek ostane s njom… više

Tko pjeva zlo ne misli

Inspiriran scenarijem Kreše Golika za jedan od najgledanijih filmova u povijesti hrvatske kinematografije, nastalom na temelju Dnevnika maloga Perice Vjekoslava Majera iz 1942., Rene Medvešek režirat će kazališni potpourri koji rekonstruira izumirući dobri duh Zagreba. Ova predstava slijedi europsku kazališnu praksu koja kultne filmove tretira kao kulturno blago kako bi nadahnula nove generacije gledatelja. Radnja se događa na Gornjemu gradu između dva svjetska rata, a obitelj Šafranek živi u svojim svakodnevnim purgerskim udobnostima, od ispunjavanja činovničkih obaveza, preko posjeta kavanama do odlaska na izlete. Svakodnevni ritam koji uredno bilježi mali Perica, poremetit će dolazak šarmantnoga neženje gospona Fulira. Službenik Franjo neuspješno pokušava dokazati svojoj ženi da je pametniji i sposobniji nego što zapravo jest. Skriva da je kukavica koja se ne usuđuje… više

Ciganin, ali najljepši

Protagonisti ovoga briljantnog Novakova romana čine nevjerojatnu galeriju likova koju prepoznajemo iz strahova današnjice, a uokvireni su u majstorsko fikcijsko tkanje. Mladi Rom Sandokan zvani Sandi zaljubi se u Međimurku Milenu, bijelu ženu iz susjednog sela Sabolščaka. Ona, rastavljena u kasnim četrdesetima, nepravedno izbačena s posla, vraća se u rodnu kuću gdje se mora brinuti za svojeglava djeda. Nuzat, Kurd iz Mosula napušta obitelj i zemlju koju je zahvatio rat, u potrazi za obećanim životom u Calaisu. Plančić, PR iz zagrebačke policijske uprave poslan je na teren da zataška ubojstvo koje može eksplodirati u nasilje i veliki politički skandal. Veteran Domovinskoga rata održava krhki mir u selu, a policajac na zalazu karijere opsjednut je vizijama kao iz apokaliptičke TVserije Leftovers. Ovi osebujni antijunaci nisu tipizirani predstavnici svoje etničke ili socijalne… više

Ispravci ritma

Drama HNK u Zagrebu priprema novu premijeru Ispravci ritma u koprodukciji kazališnog kolektiva BADco., HNK u Zagrebu i Dubrovačkim ljetnim igrama. Premijera će se održati 18. studenoga. Stradavaju li samo oni koji ritam zločina prestanu osjećati? Zašto su mu se ruke tresle dok je otvarao novine? Je li ubrzanje ritma bilo jedini izlaz? Predstava nastaje na tragu pripovijetke Pavla Pavličića Dobri duh Zagreba, ali 40 godina kasnije. Autor teksta je Goran Ferčec, a redatelj Goran Sergej Pristaš. Koreografkinja je Nikolina Pristaš, dramaturzi Ivana Ivković, Tomislav Medak i Diana Meheik, autor slika i scenografije Marko Tadić, kostimograf Silvio Vujičić, autori glazbe i zvuka Radu Malfatti, Alen Sinkauz i Nenad Sinkauz, glazbu na trombonu izvodi Ivan Bošnjak, a producent je Danijel Popović. U predstavi sudjeluju Livio Badurina, Mislav Čavajda, Dušan Gojić, Ana… više