Poslovanje Hrvatskoga narodnog kazališta u Zagrebu prošle sezone proteklo je u znaku globalne recesije, s povećanim mjerama štednje i u iznimnoj financijskoj disciplini. Kad smo lani u ovo vrijeme definirali radni i financijski plan, recesija je već uzela maha pa je bilo za očekivati da će se negativno odraziti kako na proračunskim sredstvima kojima Ministarstvo kulture Republike Hrvatske i Grad Zagreb zajednički financiraju nacionalno kazalište, tako i na vlastitom prihodu čija sredstva, osim od prodaje ulaznica, uvelike ovise o našim dugogodišnjim partnerima, sponzorima i donatorima. Programska sredstva smanjena su već 2009. u odnosu na 2008. za 3,5 %, a udio sponzora manji je za gotovo milijun kuna u odnosu na prethodno razdoblje, bilo zbog posljedica recesije, bilo zbog mjera štednje koje su i najuspješnije hrvatske tvrtke uvele u vlastito poslovanje. Stoga je ovdje neophodno izraziti najdublju zahvalnost onim tvrtkama koje su nam, recesiji usprkos, ukazale povjerenje i na planu društvene odgovornosti sudjeluju u realizaciji programa Hrvatskoga narodnog kazališta u Zagrebu, u prvom redu Privrednoj banci Zagreb, generalnom pokrovitelju sezone i Siemensu, generalnom sponzoru baletne predstave Varijacije u f.ado molu. Na zadovoljstvo naše brojne publike nismo povećali cijenu ulaznica i nismo smanjili premijernu produkciju, već smo štedjeli u scenskoj proizvodnji, kroz kompenzacije, manjim brojem nastupa inozemnih umjetnika, minimalnim troškovima propagande, ukidanjem premijernih domjenaka, a sustavnim provođenjem javne nabave troškove dobavljača i usluga sveli smo na minimum. Umjetnički ansambli Hrvatskoga narodnog kazališta u Zagrebu izveli su tijekom prošle sezone ukupno 229 izvedbi, od toga 207 na matičnoj sceni: Drama i Opera po 72, Balet 63; te 22 gostovanja: 14 u Republici Hrvatskoj (Drama) i 8 u inozemstvu (Drama 6, Opera 2). Naše je predstave na matičnoj sceni gledalo oko 120 000 gledatelja i najmanje 12 000 na gostovanjima (nedavno je primjerice u svega tri dana Građanina plemića na BOK-u u Bjelovaru vidjelo više od 1500, a Hamleta na Mostarskom proljeću više od 800 gledatelja). Ovosezonsku premijernu produkciju obilježile su redom velike ansambl predstave u sve tri umjetničke grane, od Hamleta, Bjesova i Čaruge u Drami, preko Bohèma, Norme i Mazepe u Operi, iznimnog zajedničkog projekta Građanina plemića, do Fada i Don Quijota u Baletu, što je, osim postizanja maksimalne zaposlenosti gotovo 350 umjetnika u angažmanu, uvelike pridonijelo snažnom razvoju umjetničkih ansambala i njihovu osjećaju zajedništva. Nevjerojatan odaziv publike i ovacije koje naši umjetnici doživljavaju iz večeri u večer, u odnosu na uporno negodovanje nekolicine kritičara, poseban je i redovit postprodukcijski fenomen. Kako su svi uspješni ravnatelji hrvatskih kazališta u više navrata javno izjavili da kritika publiku ne tjera, ali i ne dovodi u kazalište, možemo zaključiti kako je na djelu zanimljiva pojava u kazališnom suživotu stotina umjetnika koji predstave stvaraju i nekoliko kritičara koji o predstavama pišu. Budući je naše kazalište uglavnom puno, a kritike uglavnom negativne, bit će da kritike publika ne čita ili da kritičarima ne vjeruje. Zahvalni smo stoga svojoj vjernoj publici, ali i umjetnicima - glumcima, pjevačima i plesačima, zboru, orkestru i baletnom ansamblu - na iznimnim umjetničkim kreacijama i golemom trudu koji su uložili na pokusima u katkad neprimjerenim uvjetima; tehničkom osoblju i svim stručnim službama koje su na razne načine sudjelovale u produkciji i na 229 izvedenih predstava pred uvijek krcatim gledalištem. Važno je pri tome naglasiti kako su umjetnici i drugi zaposlenici Hrvatskoga narodnog kazališta u Zagrebu, od intendantice do portira, za iste ili slične poslove plaćeni 30% manje od drugih kazališnih djelatnika u gradu, kako su nam u sklopu recesijskih mjera plaće lani snižene za 6%, kako su iznosi naših božićnica, uskrsnica, regresa i darova za djecu 50% manji nego u gradskim kazalištima, te kako će nam ih, sukladno recesijskim najavama, po svoj prilici i ukinuti. Budući da smo javna ustanova u većinskom vlasništvu Republike Hrvatske, na tu činjenicu ne može utjecati ni jedna Uprava. Iz strukture proračuna kojim se financira nacionalno kazalište vidljivo je da se, kao i u svim drugim kazalištima u Hrvatskoj, oko 90% sredstava odnosi na plaće, materijalne troškove, investicijsko održavanje i investicije, a svega 10% namijenjeno je programu. Gradska javna kazališta, s ukupnim proračunom od oko 20 milijuna kuna, imaju u prosjeku stotinjak zaposlenika i godišnje moraju izvesti 3 do 4 premijerna naslova. Hrvatsko narodno kazalište u Zagrebu, koje objedinjuje tri umjetničke grane na istoj pozornici, ima 502 zaposlenika i ugovornu obvezu izvođenja 10 premijernih naslova (4 drame, 3 opere i 3 baleta) s ukupnim proračunom od 101 milijun kuna od kojih, kao ugovornu obvezu, 8 milijuna vlastitoga prihoda kazalište mora zaraditi samo. Uzmemo li u obzir i neusporedive troškove održavanja više od deset tisuća kvadratnih metara kako spomeničke zgrade, tako i spremišta u Adžijinoj te vile u Mesićevoj, ostavštine Mile Dimitrijević o kojoj također skrbimo, lako je izračunati kako proračunska sredstva namijenjena financiranju rada i programa Hrvatskoga narodnog kazališta u Zagrebu nisu nikakav ekstreman “slučaj” kakvim ga se u javnosti često želi prikazati. Uprava stvarno raspolaže s 10% ukupnog proračuna, dakle programskim sredstvima, te vlastitim prihodom (prihod od prodaje ulaznica, iznajmljivanja prostora i sponzorstava) čija visina uvelike ovisi o njenim sposobnostima. Stabilno poslovanje Hrvatskoga narodnog kazališta u Zagrebu u proteklih pet godina činjenica je koja se podrazumijeva, a to smo postigli isključivo preciznim planiranjem i financijskom disciplinom u realizaciji plana. Jednako tako, sukladno financijskim mogućnostima, planiramo realizirati i narednu, obljetničku sezonu. Dvije operne premijere izvest ćemo u koprodukciji s opernim kućama u Würzburgu i Klagenfurtu, a jednu dramsku u koprodukciji s kazališnom kućom grada Vukovara. Osim redovitog programa osmislili smo i nekoliko posebnih projekata kojima želimo suvremenim načinima eksternog komuniciranja i angažiranjem mladih hrvatskih umjetnika različitih profila što dostojnije obilježiti važnu obljetnicu ne samo Hrvatskoga narodnog kazališta u Zagrebu već i hrvatske kulture uopće. U pripremi je izrada multimedijalnog DVD-a monografskog sadržaja, namijenjenog multimedijalnoj prezentaciji kazališta od njegova osnutka do danas, s panoramskim prikazima gledališta, pozornice i kazališnih radionica, odnosno virtualnom šetnjom kroz kazališne prostore; uz potporu Turističke zajednice grada Zagreba uređenje i otvaranje suvenirnice čiji smo vizualni identitet povjerili mladim umjetnicima dizajnerskog studija Bruketa&Žinić; autorski film redatelja Vinka Brešana koji će okom kamere snimiti svakodnevni život naših umjetnika i stvaralački proces u kojem nastaje kazališna predstava, a medijsku kampanju obilježavanja 150. godišnjice povjerit ćemo mladim umjetnicima agencije Luminus creative. Od izdavačkih projekata valja izdvojiti novu tiskanu monografiju i fotomonografiju zgrade i interijera te kapitalni projekt novog izdanja Enciklopedije Hrvatskoga narodnog kazališta u Zagrebu (jedino izdanje objavljeno je davne 1969.) u suradnji s Leksikografskim zavodom “Miroslav Krleža” u Zagrebu. Pred nama je i završna faza projekta Opernoga festivala 2012. kojim se natječemo za sredstva iz fondova Europske Unije, a pozitivan ishod ove aplikacije omogućio bi zagrebačkim i hrvatskim opernim gledateljima uživanje u najboljim opernim produkcijama europskih kuća. Tijekom obljetničke sezone ugostit ćemo ansamble svih nacionalnih kazališta u zemlji, a razmjenu predstava dogovorili smo i sa Srpskim narodnim pozorištem iz Novog Sada s kojim smo u prigodi 150. obljetnice povijesno povezani. I na kraju, kalendarsku godinu ispratit ćemo zajedno sa svojim gledateljima na izvedbi Straussove operete Šišmiš na Silvestrovo. Nadamo se kako najavljenim programima nismo iznevjerili očekivanja naše vjerne publike i s radošću vas očekujemo u novoj kazališnoj sezoni.

Stela Telebuh Stazić, poslovna ravnateljica