Drama

Vanja Matujec (glumica – velike i srednje uloge)

Vanja Matujec rođena je u Zagrebu 15. kolovoza 1962. Na zagrebačkoj Akademiji dramske umjetnosti diplomirala je 1986. 1990. godine postala je članica ansambla Drame Hrvatskoga narodnog kazališta u Zagrebu.

Uloge u HNK u Zagrebu

Mercy Lewis – Vještice iz Salema Arthura Millera, r. Petar Šarčević, 1986.;
Izabela, vojvotkinja – Seviljski zavodnik i Kameni uzvanik Tirsa de Moline, r. Georgij Paro, 1987.;
Peggy – Roman o Londonu Miloša Crnjanskog-Koste Spaića, r. Kosta Spaić, 1987.;
Maša – Strogo kontrolirani vlakovi Bogumila Hrabala, r. Zdenĕk Kaloč, 1989.;
Ofelija – Dragulj u sablasnoj noći Williama Shakespearea, r.Vlado Habunek, 1988.;
Essie – Đavolov učenik Georgea B.Shawa-Božidara Violića, r.Božidar Violić, 1989.;
Renata – Asanacija Václava Havela, r.Radovan Marčić, 1990.;
Mama – Škorpion Josipa Kulundžića, r. Želimir Orešković, 1991.;
Prva vila – Ondine Jeana Giraudouxa, r. Horea Popescu, 1991.;
Cvijeta – Teuta Dimitrija Demetera, r. Kosta Spaić, 1991.;
Sokolica – Osman Ivan Gundulića, r. Georgij Paro, 1992.;
Anđeo glasnik – Betlehemska zvijezda Mavra Vetranovića-Vojmila Rabadana, r. Petar Šarčević, 1992.;
Tena – Propast Magnuma Ivana Aralice, r. Ivica Kunčević, 1992.;
Liza, sluškinja – Iluzija Pierrea Corneillea, r. Božidar Violić 1993.;
Anina, pjevačica iz Bologne – Impresario iz Smirne Carla Goldonija, r. Paolo Magelli, 1993.;
Djevojka – Trilogija o Agamemnonu Lade Kaštelan prema Euripidu i Eshilu, 1995.;
Donna Elvira – Berenikina kosa Nedjeljka Fabrija, r. Georgij Paro, 1995.;
Izmena – Antigona Jeana Anouilha, r.Petar Šarčević, 1995.;
Ana Gyulahazi – Kletva Augusta Šenoe, r. Želimir Mesarić, 1995.;
Mlada glumica – Sin domovine Augusta Cesareca, r. Želimir Mesarić, 1996.;
Stella – Tramvaj zvan žudnja Tennesseeja Williamsa, r. Steven Kent, 1996.;
Regan – Kralj Lear Williama Shakespearea, r. Ivica Kunečvić, 1998.;
Prva dama – Leda Miroslava Krleže, r. Želimir Mesarić, 1998.;
Stojna – Dubravka Ivana Gundulića, r. Petar Selem, 1999.;
Građanka vještica – Faust Johanna W.Goethea, r. Ivica Kunčević, 2000.;
Celija – Kako vam se sviđa Williama Shakespearea, r. Steven Kent, 2001.;
Bella – Atelier Čede Price, r. Želimir Orešković, 2001.;
Marie – Daleka zemlja Arthura Schnitzlera, r. Joško Juvančić, 2001.;
Helena, kći – Proslava Thomasa Winterberga-Morgensa Rukova-Boa Hr Hansena, r. Snježana Banović, 2002.;
Rosina – Trilogija o ljetovanju Carla Goldonija, r. Janusaz Kica, 2003.;
Gerda Stiassny – Nevjesta od vjetra Slobodana Šnajdera, r. Ivica Boban, 2003.;
Nada Curiš – Idemo na more Danka Ljuštine, r. Eduard Galić, 2003.;
Erna – Kazimir i Karolina Ödöna von Horvátha, r. Eduard Miler, 2003.;
Sonja – Dvije Tene Štivičić, r. Tea Gjergjizi Agejev, 2003.;
Kraljica Bea – Kralj umire Eugenea Ionesca, r. Lawrence Kiiru, 2004.;
Kraljica – Becket Jeana Anouilha, r. Horea Popescu i Joško Juvančić, 2005.;
Angustija – Dom Bernarde Albe Federica Garcije Lorce, r. Božidar Violić, 2006.;
Suzy Hesky, Sara Smith – I konje ubijaju, zar ne? Horacea McCoya/ Ivice Boban, r. Ivica Boban, 2008.;
Jedna djevojka – Kraljevo Miroslava Krleže, r. Ozren Prohić, 2009.;
Druga ženska – Dantonova smrt Georgea Büchnera, r., scen. i kost. Hansgünther Heyme, 2009.
Marja Šatova – Bjesovi Fjodora Mihajloviča Dostojevskoga, r. Janusz Kica, 2010.,
Ankica – Drama o Mirjani i ovima oko nje Ivora Martinića, red. Anja Maksić Japundžić, 2010.
Sestra Bernarda – Zagorka Ivice Boban, red. Ivica Boban, 28.1.2011.
Dejanira – Gostioničarka Mirandolina Carla Goldonija, red. Saša Broz, 20.10.2011. (Zadar)
Gospođa Jele – Maškarate ispod kuplja Iva Vojnovića, red. Ivica Kunčević, 13.1.2012.
Gospođa Eynsford Hill – Pigmalion Georgea Bernarda Shawa, red. Helena Petković, 23.3.2012.
Nepoznata – Na dnu Maksima Gorkoga, red. Paolo Magelli, 3.10.2013.
Marie – Daleka zemlja Artuhr Schnitzler, red. Anica Tomić, 27. 5. 2015.
Na kraju tjedna Bobo Jelčić, red. Bobo Jelčić, 21. 11. 2015.

Nastupi na drugim pozornicama:
Teatar ITD – Samostanski užici Božidara Violića, Mandragola Niccolòa Machiavellija, Mrtva svadba Asje Srnec, Top Girls Caryl Churchill.
Dubrovačke ljetne igre – Hekuba Marina Držića, Ecce Homo, Dundo Maroje Marina Držića, Život je san Calderona de la Barce.
Glumačka družina HistrionGarderobijer Ronalda Harwooda
Gradsko dramsko kazalište GavellaDumanske tišine Slobodana Šnajdera
Teatar klasike – Neobična zgoda Carla Goldonija
Teatar Exit – Alisa iz kompjutera Vanje matujec
Umjetnička družina AuzvinklGljivamobil Vanje Matujec, Intima Julesa Feiffera
Kazališna družina LiftOženih se vješticom Krešimira Dolenčića, Bilo jednom u malom gradu Krešimira Dolenčića, Dundo Maroje Marina Držića
Teatar u gostima – Kad mačke odu J. Mortimera / B. Cookea
Marie – Daleka zemlja Artuhr Schnitzler, red. Anica Tomić, 27. 5. 2015.
Na kraju tjedna Bobo Jelčić, red. Bobo Jelčić, 21. 11. 2015
Sestra – Ljudi od voska Mate Matišić, red. Janusz Kica, 30. 12. 2016.
Gospođa Božena – Tko pjeva zlo ne misli V. Majer – K. Golik – R. Medvešek, red. Rene Medvešek,
28. 9. 2017.

Uloge izvan HNK u Zagrebu

Nastupi u filmovima i TV dramama: Ambasador, r.Fadil Hadžić, 1984.; Obećana zemlja, r. Veljko Bulajić, 1986.: Kako preživjeti do prvog, r. Snježana Tribuson, 1986.; Marjuča ili smrt, r.Vanča Kljaković, 1987.; Tražim srodnu dušu, r. Berislav Makarović, 1990.; Stela, r. Petar Krelja, 1990.; Brod, r.Radovan Marčić, 1992.; Zabranjena ljubav, 2004.; Rasprodaja r. Eduard Galić, Rekvijem za Borisa r. Edurd Galić, Čovjek koji je volio sporovode, r. Zoran Tadić, Šuma summarum r. Ivan Goran Vitez, 2010.

Vanja Matujec autorica je dramskih tekstova Gljivamobil, Alisa iz kompjutera, Otok na kojem je vrijeme stalo. Osnivačica je umjetničke družine Auzvinkl. U produkciji Auzvinkla izvedena su predstave Intima i Gljivamobil. U produkciji Auzvinkla izvedena je i predstava Intima. Gljivamobil je izveden u režiji autorice i produkciji Auzvinkla. Alisa iz kompjutera je praizvedena u dubrovačkom Kazalištu Marin Držić 2001.godine, a kasnije u zagrebačkom Teatru Exit u režiji Matka Raguža. Na Dubrovačkim ljetnim igrama 2004. godine Vanja Matujec režirala je Otok na kojem je vrijeme stalo.

Nagrade

Rektorova nagrada,
Nagrada za glumačke vrijednosti koje je nagovijestila u predstavi C. Censija i M. Brljevića Greatest Hits u izvedbi Scene SKUC iz Zagreba, 1985.;
Nagrada Mila Dimitrijević za ulogu Sokolice u Osmanu Ivana Gundulića i izvedbi HNK u Zagrebu, 1993.;
Nagrada na Festivalu glumca u Vinkovcima za ulogu Doroteje u predstavi Intima prema stripovima Julesa Feiffera, 1996.;
Nagrada Mila Dimitrijević za ulogu Erne u predstavi Kazimir i Karolina Ödöna von Horvátha i ulogu kraljice Beje u predstavi Kralj umire Eugenea Ionescoa, u izvedbi Drame HNK u Zagrebu, 2004.
Nagrada na 40. danima satire Fadila Hadžića u kategoriji pet ravnopravnih glumačkih nagrada za ulogu u predstavi Bobe Jelčića Na kraju tjedna u režiji autora i izvedbi Drame HNK u Zagrebu, 2016.