LJILJANA GVOZDENOVIĆ, balerina, koreografkinja, pedagoginja i baletna majstorica, rodila se u Vinkovcima 1955. godine.
U vinkovačkom baletnom studiju, vođena solisticom HNK iz Osijeka Tildom Tudaković i pri osnovnoj muzičkoj školi i u kazalištu „ Joza Ivakić“ kao dijete počinje se baviti plesom i glumom. Seli u Zagreb i upisuje Školu za balet i ritmiku u klasi Tatjane Lucić-Šarić, a odmah po svršetku školovanja dobiva stalno radno mjesto u Baletu HNK u Zagrebu u kojemu provodi cijeli radni vijek.
Pleše solo i glavne uloge u baletima „ Giselle“, „ Đavo u selu“, „ Četiri temperamenta“, „Ohridska legenda“, „ Ščelkunčik“, “Trnoružica“, „ Ples kadeta“, „Tri sestre“, „ Carmina Krležijana“, “Pjesme ljubavi i smrti“, “Pepeljuga“, i dr.
S matičnim kazalištem sudjeluje na brojnim gostovanjima diljem svijeta: Austriji, Njemačkoj, SSSR-u, Čehoslovačkoj, SAD-u, Kanadi itd., a samostalno, kao stalna gošća pozvana je u sezonama 1979/80. i 1980/ 81. u Operno kazalište u Klagenfurtu, te kao
članica trupe „Ballet Internacional Berlin“ nastupa po cijeloj Europi. U sezoni 1981/82. priprema u Ukrajini u nacionalnom kazalištu Taras Ševčenko uloge u baletima „Gisellle“ i „Labuđe jezero“. Svoje usavršavanje završava nastupom u ulozi Gisellle kao gošća istoga kazališta.
Tijekom svoje plesačke karijere surađuje sa znamenitim koreografima i pedagozima poput: W.Orlykowskog N. Dudinskaje, Belikove, Labisa, S. Kastl, M. Šparembleka, Boldina, F. Flinta, Denisenka, Kljavina i dr.
Zbog zdravstvenih razloga aktivnu plesačku karijeru zamjenjuje poslovima baletnoga majstora, pedagoga i koreografa. Kao asistentica koreografa sudjeluje u gotovo svim predstavama 1991.- 2005., a povremeno vodi kondicione vježbe u Baletu HNK–a u Zagrebu, Splitu i Rijeci. Stalno surađuje kao predavač scenske praktike u Školi za klasični balet u Zagrebu i na pripremanju učenica za natjecanja baletnih plesača u čemu je vrlo uspješna. U istom razdoblju počinje koreografirati. To su prvo manji koncertni nastupi, zatim prenosi klasične balete, a ubrzo započinje i s autorskim radovima.
Balete „ Ščelkunčik“ i „ Kuća pored mora“ radila je za HNK-u Splitu, a 1999. s glumcima i plesačima HNK-a u Zagrebu koreografira i režira „ Karneval na Gornjem gradu“, po libretu B. Senkera, koji je izveden u Povijesnom muzeju u Zagrebu. Slijedeća koreografija je balet „ Mačak u čizmama“ Bruna Bjelinskog u Hrvatskome narodnom kazalištu. Osim u HNK-u ovaj baet izvodio se po cijeloj Hrvatskoj. Po pozivu Jeunesses Musicales Deutschland – Internationale Kurse odlazi u Nürnberg (dvorac Weikersheim), gdje sudjeluje u pripremi opere „Carmen“ kao autorica scenskog pokreta.
Prigodom proslave stogodišnjice rođenja Borisa Papandopula u zagrebačkom HNK-u u sezoni 2005/6. koreografira balet „Maestro“ na glazbu B. Papandopula za koji je uz N. Fabrija napisala libreto, te napravila izbor glazbe. Iste sezone sa solistima Baleta HNK-a i I. Boljkovac u neovisnoj produkciji radi balet „susreti... PRIJE PONOĆI..“ u Zagrebačkom kazalištu lutaka s kojim gostuje po Hrvatskoj, a već idućeg ljeta u Tokiju (Japan).
Kao suradnica koreografa Mattea Lavaggia 2007. sudjeluje u stvaranju baleta „Tri pjesme“ za potrebe otvaranja Zagrebačkoga bijenala s baletom HNK Ivana pl. Zajca iz Rijeke. U Rijeci iste sezone koreografira završno kolo u operi „ Ero s onoga svijeta“.
U Novi Sad pozvana je 2008. i tamo postavlja balet „ Mačak u čizmama“ B. Bjelinskoga. Iste sezone predavačica je scenskoga pokreta učenicama u Baletnoj školi koje osvajaju nekoliko nagrada na natjecanju mladih plesača „ Mija Čorak-Slavenska“.
Ljiljana Gvozdenović obilježava 35. godišnjicu umjetničkoga rada
28. rujna 2009. u Hrvatskom narodnom kazalištu u Zagrebu. Proslava će biti zapravo njena predstava „(samoća)... Ipak je san“, čija praizvedba je bila tijekom ljeta u Valentino Dance Centru u Tokiju u Japanu.